Jestaun Rekursu Umanu iha Timor-Leste

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

Porta-Vóz Ofisiál Governu Timor-Leste


Díli, Loron 15 Fulan Outubru Tinan 2012

Jestaun Rekursu Umanu iha Timor-Leste


Durante semana tomak ida liubá, hafoin fó sai tiha programa lubuk ida iha televizaun Austrália nian ABC “Four Corners” kona-ba setór privadu no gás nian iha Timor-Leste órgaun sira komunikasaun sosiál nian konsentra ona sira nia atensaun ba kestaun ne’e. Dezde tinan 2007, Governu Timor-Leste dezenvolve ona esforsu hodi kria transparénsia totál ida kona-ba setór petróleum nian. Hanesan parte ba prosesu konstrusaun Estadu nian, Governu estabelese ona sistema prátika di’ak sira hodi aumenta konfiansa oinsá hala’o negósiu sira, liliu iha kontestu país ida iha dezenvolvimentu nia laran. Estadu respeita ona privasidade investidór sira nian, maibé, dokumentu judisiál sira sai públiku no tanba ne’e, loke ba konsulta públika, inklui komunikasaun sosiál.

Timor-Leste tau nia objetivu prioritáriu liu maka hametin instituisaun Estadu nian. Jestaun kona-ba rekursu, inklui aprovasaun lei no lejizlasaun nesesáriu no jestaun transparente ba finansa públika sai responsabilidade sentrál Estadu nian. Estadu foti medida maka’as hodi estabelese sistema transparente no responsável iha matéria fiskál hotu-hotu, inklui reseita doméstika no petróleu, liuhusi aumenta kapasidade instituisaun nian ho prudente no transparente, hodi jere rekursu no reseita sira nasaun nian.

Governu investe barak ona iha kriasaun ba orgaun reguladór nesesáriu sira, inklui Autoridade Nasional petróliu (ANP), nune’e mós kolokasaun empreza ne’ebé naran boot iha mundu iha setór petróliu nian hodi dezenvolve peskiza no análize ne’ebé maka presiza atu autoridade timoroan sira bele halo avaliasaun ba posibilidade sira dezenvolvimentu nian iha futuru.

Ho publikasaun trimestrál kona-ba reseita petróliu nian, sai nu’udar país ba dalauluk iha Ázia no datoluk iha mundu ne’ebé maka kumpri ezijénsia ITIE nian (Inisiativa Transparénsia nian iha Indústria Estrativa), no hodi estabelelse modelu transparénsia Timor-Leste nian, iha valór lubuk ida husi estrasaun ba despeza, inklui ezekusaun orsamentál, akizisaun, apoiu no rezultadu sira ne’e hotu disponível ba konsulta públika. Portál transparénsia nian ne’ebé foin kria daudaun ne’e, fó sai tiha ona, hanesan abranjente liu iha mundu ne’ebé dezenvolvido ona no mós iha país sira ne’ebé iha dezenvolvimentu nia laran, bele iha partisipasaun públika no análize ida loron-loron. Inisiativa transparénsia nian ne’e sai hanesan atributu Governu IV nian no agora Governu Konstitusionál V nian, no sai hanesan fatór importante ida hodi bele manán konfiansa sidadaun sira nian, parseiru dezenvolvimentu no investidór sira nian. Medida sira ne’e hotu hanesan parte prosesu konstrusaun Estadu nian.  Hanesan obrigasaun Governu hotu-hotu, kontinua ho rekizitu sira tuir lei halo husi Estadu ba iha kobransa reseita nian. Parseiru no investidór sira hotu agora iha responsabilidade ba padraun transparénsia no lejizlasaun ne’ebé mak bele aplika. Kestaun ne’e la’ós kestaun partidária ida ne’ebé ejize transparénsia ida nível aas, maibé hanesan responsabilidade no aplikasaun hamutuk husi prátika governativa ne’ebé di’ak liu.

To’o agora, maioria parseiru nasionál no internasionál sira hala’o ho intensaun di’ak tuir lei sira Estadu nian. Reseita rai laran nian aumenta iha 30% ho aumentu kumprimentu ba regra sira liuhosi parte parseiru internsaionál sira.

Jestaun finansa públika liuhosi prosesu transparente iha aspetu hotu-hotu ba kobransa reseita nian, bele halo ona Estadu aselera prestasaun servisu sosiál importante sira ba povu, sai nu’udar prinsipál dalan hodi hametin pás iha Timor-Leste. Iha parte seluk, indikadór sosiál, ekonómiku no umanu sira iha Timor-Leste hatudu ona sinál di’ak, hanesan saida mak parseiru sira observa ona, inklui Nasoens Unidas, Banku Mundiál no Fundu Monetáriu Internasionál no sira seluk.

Fundu petróliferu kontinua sai hanesan fundu soberanu mundu nian ne’ebé transparente no hetan jestaun di’ak liu, ho saldo ne’ebé aumenta milaun 1.700 iha tinan 2007 ba 11 mil milaun iha tinan 2012, maske rekursu anuál ba fundu ne’e hodi kompleta despeza sira orsamentu nian. Maske iha dezafiu barak ne’ebé maka sei iha nafatin iha Timor-Leste, Governu sei kontinua hala’o tuir nia dever lejizlativu ba iha jestaun ne’ebé halo ho kuidadu ba setór petróliu nian no hodi garante rezultadu ne’ebé justu no hanesan hotu ba Estadu no ba nia Povu.

   Ba leten