Sekretáriu-Jerál Nasoins Unidas, Ban Ki-moon partisipa workshop Avalisaun kona-ba Frajilidade iha Tomor-Leste

Ministru Estadu no Prezidénsia Konsellu Ministru no

Porta-Vóz Ofisiál Governu Timor-Leste

Díli, Loron, 20 fulan Agostu tinan 2012

 

Sekretáriu-Jerál Nasoins Unidas, Ban Ki-moon partisipa workshop Avalisaun kona-ba Frajilidade iha Tomor-Leste

Iha semana liubá, hala’o wokshop Avaliasaun kona-ba Frajilidade Timor-Leste iha Ministériu Finansa, ne’ebé konta ho partisipasaun husi konvidadu espesiál sira. Sekretáriu-Jerál Nasoins Unidas, Ban Ki-moon, Primeiuru-Ministru Timor-Leste, Kay Rala Xanana Gusmão no Prezidente g7+ no Ministra Finansa Timor-Leste, Emília Pires, sira ko’alia importánsia globál kona-ba Akordu Foun no fatin g7+ nian kona-ba Akordu Foun no dalan atu rekupera nian ne’ebé bele adopta ba país sira ne’ebé hetan konflitu. Partisipa mós iha sorumutu ne’e, Diretora-Jerál UNESCO, Irena Bokovana, enviadu espesiál Nasoins Unidas nian ba Edukasaun Globál, no ex-Primeiru-Ministru Britániku, Gordon Brown, membru governu sira,  partisipante prosesu Avaliasaun Frajilidade nian no Ekipa Avaliasaun Frajilidade Timor-Leste nian ne’ebé lidera hosi Félix Piedade.

g7+ (grupu país sira 17 ne’ebé afetadu hosi konflitu) dezempeña papél lideransa nian atu elabora Akordu Foun, hodi servisu hamutuk ho apoiu husi parseiru dezenvolvimentu sira, organizasaun internasionál no instituisaun sira. Objetivu mak atu kria sistema inovadór ajuda nian, ne’ebé bele hatudu forma foun ida hodi  atua iha Estadu sira ne’ebé afetadu hosi konflitu, atuhodi  asalera efikásia ajuda esterna nian no dezenvolvimentu sustentável. Ba oin iha tranzisaun sira ne’ebé liderada no tranzisaun sira ne’ebé hetan  husi país sira ba konstrusaun Estadu sira ne’ebé iha kapasidade atu hetan rekuperasaun lalais. Hamutuk ho país  g7+ neen sira seluk, Timor-Leste daudaun ne’e koko implementa Akordu Foun ho ninia prínsípiu báziku tolu interligadu: Objetivu Harii Pás-nian no Harii Estadu-nian, FOCUS no TRUST. Avaliasaun Frajilidade, avaliasaun ida  halo hosi país kona-ba kauza no karakterístika frajilidade nian no fonte kapasidade rekuperasaun mak sai nu’udar parte dahuluk hosi prinsípiu FOCUS. Serra Leoa foin lalais-ne’e ramata nia prosesu avaliasaun, Sudão Súl no Timor-Leste la’o daudaun ho di’ak.

Ministra Finansas, Emília Pires, loke sorumutu ne’e ho haktuir dalan ne’ebé Timor-Leste la’o ona hahú husi frajilidade to’o rekuperasaun, hodi hateten katak “Timor-Leste“, iha aspetu barak mak moris ona ho Akordu Foun. Ami remata tiha ona tinan sanulu ikus nian ne’ebé foka liu ba harii pás nian,no tanba ne’e, daudaun ne’e, ami moris iha situasaun ida ho pás no estabilidade. Daudaun ne’e, ami muda ami nia atensaun prinsipál ba liu iha harii Estadu no, tinan ruanulu oin mai, ba fali implementasaun Planu Ida ho Vizaun Ida, ne’ebé mak Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu nian (PED).

Ba Emília Pires, Avaliasaun Frajilidade nian bele halo ita identifika kualkér fatór ne’ebé bele sees husi nia dalan, atu nune’e ami bele halo, neutraliza no hala’o atuhodi garante katak ami hela metin iha fatin. Karik ita hatene ita iha ne’ebé ona, daudau iha ne’ebé no ita atu ba iha ne’ebé, nune’e ita iha xave ba susesu”. Tuir mai, Ministra Finansa aprezenta rezumu konkluzaun preliminar ida hosi avaliasaun Frajilidade Timor-Leste nian.

Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão, hahú ninia diskursu agradesimentu nian ba Ban Ki-moon ba nia prezensa, hodi hateten katak “ ho responsabilidade sira tomak importante Sekretáriu-Jerál ida nian, prova ona sai loloos kampeaun ba Nasaun sira ne’ebé frájil hala’o hela dezenvolvimentu”. Primeiru-Ministru ne’ebé foufoun kedas hahú iha relasaun besik no kompromisu kle’an ho g7+ hateten “ harii g7+ tanba ita rekoñese katak Estadu frájil sira barak mak hasoru problema no preokupasaun hanesan kona-ba asisténsia ba iha dezenvolvimentu - maibé to’o daudaun ne’e ita la konsege diskute kestaun hirak doadór no ajénsia dezenvolvimentu sira nian mesa-mesak”.

Sekretáriu-Jerál Nasoins Unidas nian Ban Ki-moon, hetan konvite hodi taka sorumutu ne’e no nia aproveita ortunidade ida-ne’e hodi hateten hikas fali katak “Akordu Foun ida-ne’e importante tebes, no hein katak iha kontribuisaun ne’ebé di’ak hodi servisu hamutuk ho di’ak no produtivu entre Estadu Frájil no parseiru dezenvolvimentu sira”. Nia hateten tan katak esénsia hosi Akordu Foun ne’e mak iha responsabilidade hamutuk” no nia fó korajen maka’as g7+ atu mantein presaun kona-ba sira ninia parseiru sira, iha nível bilaterál no fórun Internasionál nian inklui mós iha Nasoins Unidas no mós iha Diálogu Internasionál”. Nu’udar konluzaun ba ninia diskursu-ne’e Ban Ki-moon hateten katak grupu Nasoins Unidas nian ba dezenvolvimentu apoia Akordu Foun no promete katak Nasoins Unidas mós sei halo sira nia parte.”

Portavós V Governu Konstitusionál, Ágio Pereira, dehan katak “hodi Governu Timor-Leste no ami nia Povu nia naran, sai nu’udar onra tebes ho apoiu ne’ebé Sekretáriu-Jerál Nasoins Unidas nian no ninia delegasaun  fó durante nia vizita nune’e mós liafuan murak ne’ebé hato’o iha sorumutu no iha diskursu sira.

Vizita ida-ne’e sei halo ami hanoin nafatin nu’udar momentu espesiál ida iha istória ami nia Nasaun jóven ida ne’e nian”.

   Ba leten