Governu Timor-Leste no São Tomé e Principe hametin koperasaun

Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, akompaña hosi Vise Primeiru-Ministru, José Luis Guterres, simu vizita hosi ninia omólogu, Primeiru-Ministru São Tomé Príncipe, iha loron 23 fulan Maiu tinan 2012, iha Palasiu Governu Díli. Objetivu hosi vizita ne’e atu  hametin koperasaun Bilaterál entre Nasaun rua, Timor-Leste no São Tomé Príncipe.

Vise Primeiru-Ministru, José Luis Guterres, hateten, vizita Primeiru-Ministru, São Tomé Principe nian ne’e, atu ko’alia kona-ba kooperasaun, iha área indústria petróliu , Agrikultura no mós formasaun profisionál.

Governu São Tomé Principe mós  iha ona informasaun katak,  Autoridade Nasionál Petróliu no Kompañia Nasionál Petróliu instituisaun ne’ebé organizadu ona no sira mós hatene tiha ona katak ita sai hanesan pais ida ne’ebé kumpridór  ba transparénsia internasionál kona-ba indústria estrativa . Primeiru-Ministru  São Tomé Príncipe  hala’o mós enkontru ho Prezidente Autoridade Nasionál Petrolium hodi haree uituan kona-ba mekanizmu  saida mak ita halo to’o agora no mós ho prezidente Nasionál petrolium , Timor Gap  hodi haree progresu esperiénsia ne’ebé Timor-Leste  iha  ona.

Primeiru-Ministru São Tomé Principe mós kongratula Povu Timor ba loron restaurasaun Independénsia dasanuluk, hanesan dezeju boot tebe-tebes atu hametin liután kooperasaun amizade ne’ebé iha , entre povu São Tomé Prinsipe no mós povu Timor-Leste,  hateten José Luis Guterres.

Primeiru-Ministru, São Tomé Prinsipe, Patrice Emercy Trovoada, hateten katak, sorumutu ne’e pozitivu tebe-tebes, “ami troka impresaun kona-ba kondisaun balun ne’ebé ita planea ba dezenvolvimentu iha nasaun rua ne’e”.

Ami mós koa’lia kona-ba CPLP, nu’udar organizasaun ida ne’ebé ita mós halo parte no pápel iha nasaun kiik sira iha CPLP bele dezenvolve.

“Ha’u hanoin katak saida mak sai ho desizaun prinsipál ne’e nesesidade hahú hosi kontaktu permanente entre nasaun rua ne’e. Kestaun la’ós distánsia, maibé kestaun fundamentál mak istória komún ho kultura ida ne’ebé iha aspetu barak ita partilla ka fahe, no karakterístika hosi São Tomé no Timor-Leste iha nível indústria, agrikultura no iha kuadru formasaun sira, ida ne’e hotu setór ida ne’ebé iha buat barak mak hanesan, no ita iha interese maka’as atu servisu hamutuk”, hateten Travoada.

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=6983