Sekretaria Estadu Kultura hamutuk United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization (UNESCO) hala’o workshop Daruak kona-ba formasaun hodi halo ratifikasaun ba Konvensaun UNESCO, durante loron tolu hahú 10 to’o 12 fulan Abríl 2012 iha Otél Timor, Díli, atu Salvaguarda Patrimóniu Kulturál Imateriál.
Objetivu hosi workshop ne’e, atu fó oportunidade ba partisipante sira hodi hetan abilidade oinsá atu proteje ita nia patrimóniu kulturál imateriál didiak iha futuru.
Virgílio Smith, Sekretáriu Estadu Kultura iha nia diskursu hateten, “Formasaun ida ne’e hanesan asaun lubuk ida ne’ebé ho ninia hanoin atu apoia Timor-Leste iha ninia prosesu ratifikasaun no implementasaun ba konvensaun UNESCO 2003 nian kona-ba salvaguarda patrimóniu kulturál imateriál”.
“Prezervasaun ba identidade nasionál hanesan país independente no soberanu depende ba medida ka prova sira oin-oin ne’ebé mak ita hatene atu defende no valoriza ita-nia kultura. Iha aspetu ida ne’e Estadu no Governu iha responsabilidade boot atu utiliza mekanizmu no rekursu tékniku no finanseiru hotu-hotu hodi bele hala’o servisu kona-ba prezervasaun ba ita-nia rikusoin. Maibé Estadu no Governu labele halo buat hotu-hotu, tenke iha involvimentu no partisipasaun ativa hosi ita-nia komunidade sira ne’ebé mak iha interese atu proteje ninia kultura rasik. Tan ne’e mak konvesaun UNESCO 2003 kona-ba salvaguarda patrimóniu kulturál imateriál, ezemplu di’ak ba ita hotu atu bele hola parte knaar boot ida ne’e hodi bele proteje, valoriza no kontribui ba prezervasaun ba ita-nia patrimóniu kulturál.
Reprezentante Komisaun Nasionál UNESCO, Jacinta, informa katak, Komisaun Nasionál UNESCO iha ninia planu estratéjiku tinan 2010 defini tiha ona prioridade balun ne’ebé relasiona ho intangible cultural united no Komisaun Nasionál UNESCO ba Timor-Leste prontu atu servisu hamutuk ho UNESCO no mós Sekretaria Estadu kultura no parseiru sira seluk iha Governu no sosiedade sivil hodi kria kondisaun ba ratifikasaun no implementasaun konvensaun kona-ba patrimóniu kulturál intangível iha tempu badak.
Embaixadór Japaun ba Timor-Leste, Yoshitaka Hanada haktuir katak, Patrimóniu kulturál imateriál ne’e hanesan horik fatin ba iha diversidade kulturál no sai fatór importante atu mantein diversidade hanesan ne’e bainhira hasoru globalizasaun no transformasaun sosiál, intanjivel ne’e mós halo impaktu ba ema nia moris di’ak ne’ebé sustenta sira nia relasaun ho ema sira seluk no sira nia ambiente naturál.
“Liu hosi Workshop ida ne’e ha’u hein katak tempu krítiku ba kapasidade nasionál no konsiénsia bele hetan solusaun, liuliu iha jerasaun joven sira no mós iha instituisaun Governu no sosiedade sivil atu Timor-Leste bele iha enkuadramentu sustentável atu salvaguarda ninia patrimóniu imateriál”, Esplika Yoshitaka.