Timor-Leste kria presedente hodi halo di’ak-liu tan ko-ordenasaun faze tranzisaun Nasoens Unidas sira nia Misaun

Secretáriu Estadu Konselhu Ministrus no

Porta-Vóz Ofisiál Governu Timor-Leste

 

Díli, 8 Marsu 2012

Timor-Leste kria presedente hodi halo di’ak-liu tan ko-ordenasaun faze tranzisaun Nasoens Unidas sira nia Misaun

 

Semana ikus iha fulan Fevereiru delegasaun nível aas ida husi Timor-Leste, inklui Prezidente Repúblika, Ministra Finansas no Vise-Ministru Negósiu Estranjeiru, partisipa iha aprezentasaun Konsellu Seguransa Nasoens Unidas iha Nova Yorke. Iha loron 22 Fevereiru lokraik, Sua Eselénsia Dr. José Ramos-Horta dirije ba Konsellu hodi trasa serbisumakaTimor-Leste atu ba halo tinan oin mai no konfirma indikasoens katak Timor-Leste sei la presiza tan Misaun Integrada Nasoens Unidas (UNMIT) bainhira 31 Dezembru 2012 ramata.

Xefe UNMIT, Ameerah Haq, informa ba Konsellu kona-ba dezenvolvimentu foin dadauk Paíz nian no transmite solisitasaun Sekretáriu-Jeral kona ba estensaun mandatu UNMIT to’o 31 Dezembru 2012. Nia antisipa reterida gradual Misaun nian após eleisaun lejislativa iha fulan Juñu no formasaun Governu foun. Iha loron tuir mai Konsellu Seguransa hanaruk tuir unanimidade mandatu Misaun ba nível atual to’o 31 Dezembru no endorsa nia retirada fazeada tuir Governu nia hakarak, kondisaun terenu no susesu prosesu eleitoral ba 2012.  Ita hein ke laiha tan ema ho Nasoens Unidas nia farda iha Timor-Leste hafoin tinan 2012, maibe instituisaun Nasoens Unidas balun sei hela nafatin iha Paíz hodi kontinua hala’o sira nia serbisu iha Timor-Leste.

Membru Konsellu Seguransa rekoñese katak Timor-Leste tama iha faze foun hodi iha auto-konfiansa, no ema barak refere katak Paíz ne’e halo progresu maka’as iha tinan ikus liu.  Mesmuke Misaun ne’e sei sai bainhira tinan ne’eramata, Naosens Unidas no Komunidade Internasionalhatudu sira nia dezeju hodi kontinua fo sira nia tulun no sira nia parseria.  Hodi hatan aprezentasaun ba Konsellu Seguransa, reprezentante Estadu Unidus Amerika refere katak nível ba kolaborasaun entre UNMIT no Governu Timor-Leste “impresionante tebetebes”bainhira haree ba dezenvolvimentu planu tranzisaun saida Misaun nian to’o tinan 2012 ramata.  Reprezentante Nova-Zelandia afirma katak nia paíz impresionadu tebetebes ho planu metikulozu ne’e, ba esforsu maka’as no espiritu parseria ne’ebe Misaun no Governu Timor-Leste tau bainhirahalo preparasaun ba tranzisaun ida nee’e.

Iha reuniaun husi Membru Estadu asosiadu ne’ebe Helen Clark maka konvoka, xefe PNUD, no ba Timor-Leste, Ministra Finansas Emilia Pires aprezenta Planu Konjuntu tranzisaun, rekoñesidu hanesan koloborasaun inovadora entre UNMIT no Governu Timor-Leste.  Fundamentadu ba saida maka nesesáriu ba garanti tranzisaun di’ak ida, planu ne’e pretende atu lori ein kontas lisoens pasadu nian no garante katak Paíz devidamente rona ba prosesu, hodi estabelese rasik presedente foun ba halo di’ak liu tan ko-ordenasaun entre misaun sai nian no Governu nasional.  Prosesu ida ne’e ho durasaun ba tinan ida iha Timor-Leste sai hanesan forma ba halo sasaan ba Nasoens Unidas, hodi envolve iha serbisu konjuntu klean-liu ba identifikasaun ba projetu Nasoens Unidas maka tenki ramata no se maka bele asume, halo planeamentu kona-ba misaun nia bens no halo avaliasaun no jestaun aspektu ekonomiku ba retirada misaun nian.

Porta-voz Governu Timor-Leste, Sekretariu Estadu Agio Pereira, transmite nia “Parabens ba membrus Governu no Funsaun Publika katak, hamutuk ho funsionariu Nasoens Unidas, ne’ebe serbisu ba produz Planu Konjuntu tranzisaun ne’ebe bele hatan ba nesesidades”.  Refere katak “Dala ida tan, Timor-Leste foti desizaun konsiente iha sentidu atu  hadiak pratika iha nivel envolvimentu internasional, ne’ebe se maka hetan benefisiu laós deit povu Timor-Leste maibe mos ita nia kolegas husi g7+ no paizes seluk katak iha futurubele rekere prezensa ba misaun Nasoens Unidas”. 

   Ba leten