Sekretária Estadu Promosaun Igualdade (SEPI), Idelta Maria Rodrigues, lidera delegasaun Timor-Leste nian ida kompostu hosi ofisiál senior sira Ministériu Solidaridade Sosial no organizasaun sosiedade sivil partisipa iha Konferénsia Mundial ba daruak kona-ba Uma Mahon ba Feto iha Washington, rai Estadus Unidus Amerika, hahú husi loron 27 fulan Fevereiru to’o loron 1 fulan Marsu 2012. Konferénsia Mundiál ba Dahuluk hala’o tiha ona iha rai Canada iha tinan 2008.
Sekretária Estadu, Idelta Maria Rodrigues hateten katak, Timor-Leste ba dahuluk partisipa iha Konferénsia Mundial ba daruak, iha konferénsia ne’e halibur ema hamutuk nain 1.300 hosi nasaun 95 ne’ebé haknaar iha área halakon violénsia hasoru feto no fó apoiu ba vítima hosi violénsia ne’e.
“Iha mundu tomak, kada feto ida hosi feto nain tolu hetan violénsia, hanesan baku, violasaun seksuál, no forma violénsia sira seluk iha sira-nia moris. Ema ne’ebé mak halo violénsia mak ema ne’ebé hanesan besik liu ba nia ka ema ne’ebé nia koñese,” tenik Idelta Maria Rodrigues.
Sekretária Estadu haktuir tan katak, violénsia hasoru feto mak obstakulu boot ne’ebé feto sira hasoru atu bele hetan igualdade, dezenvolvimentu no dame, no mós hases feto sira atu bele goza direitu umanu no liberdade fundamentál no mós atu bele moris iha dignidade, livre hosi opresaun. Ita-nia partisipasaun iha konferénsia ne’e sei fó instrumentu foun no hakbiit ita-nia servisu iha área violénsia doméstika no violénsia bazeia ba jéneru iha Timor-Leste.
Durante iha Washington, Sekretária Estadu, Idelta Maria Rodrigues hamutuk ho delegasaun hala’o sorumutu mós ho ofisiál Altu Nivel hosi Ministériu Negosiu Estranjeriu Estadus Unidus Amerika no mós halo vizita ba Uma Mahon ba Feto sira.
Konferénsia ne’e hetan partisipasaun hosi reprezentante Governu, advogadu, prestadór servisu ba vítima, finansiadór, parseiru korperativu, estudante, no ativista para troka esperiénsia no estuda ba malu kona-ba estratéjia no solusaun ne’ebé viável ba hapara violénsia hasoru feto liuhusi suporta sobrevivente ka vítima no lori autór sira ba tribunál atu bele responsabilidade ba sira-nia hahalok.