Sorumutu Konsellu Ministru loron 29 fulan Fevereiru 2012

IV GOVERNU KONSTITUSIONÁL

SEKRETARIA ESTADU KONSELLU MINISTRU

……………………………………………………………………………………………………………………………

KOMUNIKADU IMPRENSA

Sorumutu Konsellu Ministru loron 29 fulan Fevereiru 2012

Konsellu Ministru halao tiha sorumutu kuarta-feira semana ne’e, iha loron 29 fulan Fevereiru 2012, iha Sala Sorumutu Konsellu Ministru, iha Palásiu Governu, iha Díli, no aprova ona:

1.Dekretu-Lei ne’ebé aprova Rejime Formasaun no Dezenvolvimentu Funsaun Públika nian

IV Governu Konstitusionál kompromete ona ho polítika ida atu garante, ba funsionáriu tomak, oportunidade asesu nian ne’ebé di’ak ba formasaun no dezenvolvimentu,  ne’ebé haree liu ba atividade ne’ebé  relasiona ho servisu, atu hadia dezempeñu no  mós efikásia no promosaun ba dezenvolvimentu profisionál kontínua.

Diploma ida ne’e regula direitu no responsabilidade funsionáriu sira nia iha sira nia dezenvolvimentu profisionál, formasaun no atividade dezenvolvimentu lubun ida ne’ebé  disponível, nune’e mós instituisaun sira ne’ebé mak responsabiliza ba planeamentu no dispozisaun atividade hirak ne’e nian ne’ebé sei promove orientasaun ida di’ak no abordajem ida koordenada no konsistente.

2.Kontribuisaun voluntária ba Komunidade País Lían Portuguesa (CPLP)

Ho objetivu atu apoia inaugurasaun ba instalasaun foun Sekretariadu Ezekutivu CPLP nian, Timor-Leste sei halo kontribuisaun  voluntária exesionál ida ba CPLP ho valór USD $ 50.000 (dólar rihun limanulu). Kontribuisaun ne’e  valoriza pozisaun Timor-Leste nian hamutuk ho CPLP, hodi  aumenta tan influénsia País nian atu hodi hadi’a polítiku- diplomátika iha nível internasionál, liu-liu hare tanba iha kandidatura ida Timor-Leste nian ba iha Komité Dezkolonizasaun ONU nian.

Konsellu Ministru analiza mós:

1.Aprezentasaun Planu Ensinu no Formasaun Téknika no Profisionál 2011-2030

Ensinu no Formasaun Téknika no Profisionál (EFTP) ne’e  métodu ida atu hodi halo preparasaun  ba maundobra kualifikada ne’ebé importante ba ekonomia moderna hotu no iha objetivu atu prepara traballadór kualifikadu sira  ne’ebé presiza atu halo dezenvolvimentu industriál, hodi aumenta produtividade no riku soin.

Planu Ensinu no Formasaun Téknika no Profisionál 2011-2030 (Planu EFTP) ne’e apoia inisiativa ne’ebé mak define ona iha Planu Dezenvolvimentu Estratéjiku ba Timor-Leste 2011-2030 no ne’e iha relasaun ho prinsípiu no métodu sira ba Abordajen  Setoriál ida ne’ebé luan tebe-tebes.

Iha país hotu-hotu, maske iha ekonomia ida ne’ebé iha dezenvolvimentu nia laran ka ne’ebé avansada, governu sira mak sai nu’udar responsável prinsipál ba kriasaun sistema formasaun ida ne’ebé mak  prepara traballadór kualifikadu sira ne’ebé importante ba sosiedade ida ne’ebé ho moris di’ak no hanesan hotu.

Timor-Leste hetan pozisaun di’ak atu hodi implementa planu nasionál  EFTP ida, ne’ebé bele hadi’a efikásia no resposta formasaun nian no hodi insentiva dezenvolvimentu ba kompeténsia foun sira, importante ba dezenvolvimentu sosiál no ekonómiku País nian iha futuru.

2.Aprezentasaun Planu Diretór Enerjia Hidroelétrika

Diresaun Nasionál Pezkiza no Polítika Enerjia Alternativa husi Sekretaria Estadu Polítika Enerjétika, liuhusi kooperasaun ho Diresaun Rekursu Akuátiku no Enerjia Governu Noruega nian,  hato’o ba Konsellu Ministru Planu Diretór Enerjia Hidroelétrika. Projetu ida ne’e hahú tiha ona iha Maiu 2010, no iha objektivu atu uza enerjia renovável Timor-Leste nian, hodi fó, aleinde alternativa enerjétika ne’ebé mós liu,  oportunidade empregu nian ba komunidade sira ne’ebé mak hidroelétrika sei harii ba, la’ós de’it iha faze konstrusaun nian maibé mós iha faze ezplorasaun nian. Planu ne’e konsidera ona projetu hidroelétrika 23 ( neen ho dimensaun boot,  sanulu resin neen ki’ik no mini ida). Estuda ona bee dalan ne’ebé ho bee nakonu hela de’it iha distritu 13.

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=6540