Sorumutu Konsellu Ministru loron 15 fulan Fevereiru 2012

IV GOVERNU KONSTITUSIONÁL

SEKRETARIA ESTADU KONSELLU MINISTRU

.............................................................................................................................................

KOMUNIKADU IMPRENSA

Sorumutu Konsellu Ministru loron 15 fulan Fevereiru 2012

Konsellu Ministru hala’o sorumutu iha kuarta-feira, semana ne’e, loron 15 fulan Fevereiru 2012, iha Sala Sorumutu Konsellu Ministru, iha Palásiu Governu, iha Díli, no aprova ona:

1.Estratéjia Nasionál Biodiversidade no Planu Asaun Timor-Leste nian

Estratéjia Nasionál Biodiversidade no Planu Asaun Timor-Leste nian sai nu’udar kuadru orientadór atu hodi konserva biodiversidade no hodi salvaguarda atu hetan objetivu dezenvolvimentu País  nian  iha tinan ruanulu oin mai.

Estratéjia ne’e liga liu ba Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (2011-2030) nian no ne’e, mós,  koerente ho polítika setoriál sira seluk,  no entre sira seluk, mak hanesan Planu Asaun Nasionál ba Alterasaun Klimátika (Dezembru 2010), Planu Nasionál Kombate ba Degradasaun Rai (Fevereiru 2009) no Planu Setoriál ba Pezka no ba Floresta.

Dokumentu ne’e hato’o kuadru orientadór ida atu hodi halo abordajen ba konservasaun biodiversidade no ba jestaun ekosistema nian, ne’ebé atu hodi haruka ba autoridade distritál no sub-distritál, sosiedade sivil no setór privadu sira.

Estratéjia Nasionál Biodiversidade no Palnu Asaun Timor-Leste ne’e kumpre  objetivu ida husi objetivu sira seluk Konvensaun nian kona-ba Diversidade Biolójika  ne’ebé Timor-Leste mós sai parte no kria baze atu hodi ratifika iha tempu oin mai ba Protokolu Nagoya  no hodi hola parte iha Benefísiu sira husi Rekursu Jenétiku sira nian.

2.Relatóriu kona-ba Dezenvolvimentu Sustentável iha Timor-Leste

Relatóriu ida ne’e, hetan apresiasaun husi Konsellu Ministru iha sorumutu loron 25 fulan Janeiru liubá, ne’ebé sei aprezenta ba autoridade Timor oan sira iha Konferénsia Rio+20 Nasóens Unidas nian kona-ba Dezenvolvimentu Sustentável, ne’ebé sei hola fatin iha loron 20 to’o 22 fulan Juñu tinan ne’e nian, iha Rio Janeiru, Brasil.

3.Dekretu Governu ne’ebé aprova Subsídiu alimentasaun ne’ebé fó ba funsionáriu sira Seguransa Edifísiu Públiku nian

Diploma ida ne’e atualiza valór subsídiu alimentasaun ne’ebé fó ba funsionáriu sira husi Diresaun Nasionál Seguransa Edifísiu Públiku, ne’ebé, tuir Dekretu Governu n.°6/2011, loron 6 fulan Jullu, fixa tiha ona atu hodi haree kona-ba difikuldade sira orsamentu nian ne’ebé oras ne’e aumenta liután ona tanba kustudevida agora nian.

4.Dekretu-Lei ne’ebé aprova Rejime Seguransa Privada

Dekretu-Lei ne’e atu hodi regula atividade seguransa privada, hodi prevee obrigasaun no devér sira husi operadór no pesoál vijilánsia nian no rejime fizkalizasaun no sansaun ne’ebé atu aplika.

Hanoin mós katak setór ne’e reguladu tiha ona husi Rejime Temporáriu Ezersísiu Seguransa Privada nian, ne’ebé mak aprovadu liu husi Despaxu 03/GABSES/VII/2010, loron 6 fulan Agostu.

5.Dekretu-Lei ne’ebé aprova Estatutu ba Ofisiál sira justisa nian

Tuir reorganizasaun servisu apoiu adiministrativu ba tribunal sira, ba Ministériu Públiku no ba Defensoria Públika, halo autonomizasaun ba estatutu ofisiál sira justisa nian, hodi rekoñese espesifisidade ba funsaun sira ne’ebé kumpre no halo tuir estatutu ne’e ba ezijénsia hirak servisu públiku nian ne’ebé mak mosu atu nune’e bele iha garantia.

Aleinde ezekusaun ba atividade majistradu sira nian no atividade prosesuál balun ne’ebé presiza atu asegura, ofisiál justisa sira mak hanesan ema ne’ebé  mak transmite, iha uluk knanain liu, imajen servisu nian, bainhira sai nu’udar fasilitadór ba kontaktu inisiál ho partisipante sira iha administrasaun justisa nian no públiku dalabarak mak instituisaun judisiária sira.

Kondisaun espesífika ba kna’ar ne’ebé dezempeña ezije katak ofisiál justisa sira tenke iha koñesimentu no formasaun ne’ebé espesializada atu hodi determina nia organizasaun ba iha kareira ida rejime espesial nian, no forma hahú husi rejime rekrutamentu  no formasaun nian ne’ebé bele asegura preparasaun ne’ebé mak presiza hodi hala’o kna’ar sira ho di’ak no iha rejime progresaun ida ba iha kareira bazeia ba iha  méritu ne’ebé liga ho nível dezempeñu no klasifikasaun sira servisu nian.

6.Rejime Jurídiku Paarseria Públliku-Privada sira

Tuir aprovasaun ba Polítika Parseria Públiku-Privada, iha sorumutu Konsellu Ministru loron 8 fulan Fevereiru ikus nian, aprezentasaun ida ne’e  sai nu’udar objetivu atu fó  koñese, ba Konsellu Ministru, regra sira ne’ebé entidade setór públiku no parseiru privadu ida bele estabelese akordu sira parseria públiku-privadu nian.

   Ba leten