UNICEF no Save the Children nia kampaña ba meiu komunikasaun sosial presiza aliña ho prinsípiu involvimentu internasionál diak ida

Secretário de Estado do Conselho de Ministros e

Porta-voz Oficial do Governo de Timor-Leste

 

Díli, 20 de Fevereiro de 2012

UNICEF no Save the Children nia kampaña ba meiu komunikasaun sosial presiza aliña ho prinsípiu involvimentu internasionál diak ida

UNICEF Timor-Leste no Save the Children/Australia, neebe hetan finansiamentu husi UNICEF, hahu kampaña komunikasaun ida kona-ba buka fundus, bainhira Prezidente Repúblika marca prezensa iha NasoensUnidas atua prezenta Planu Tranzitóriu Konjuntu.

Artigu orijinal IRIN nian, fo informasaun salah hodi temi katak ODM fraku hela iha Timor-Leste, informasaun ida nee mai husi jornalista ida husi Bangueke, sidade Ajensia UNICEF nian  no tau informasaun ida nee iha portal elektroniku umanitariu ONU nian.

Molok lansamentu ba artigu ida nee, agente komunikasaun UNICEF iha Timor-Leste, husu pedidus barak kona ba finansiamentu ba agentes governamentais no husu ba Sekretariadu ODM nian ba koalia ho jornalista IRIN nian.

La to’o 24 oras, Save the Children halo mos deklarasaun inkoretu ida relativamente kona ba Timor-Leste.  Save the Children nunka halo estudu ruma kona ba Timor-Leste. Relatóriu global mak organizasaun nee temi la halo referensia ruma ba Timor-Leste ekseptu grafiku ida nee be klasifika paizes sanulu. La iha indikasaun kona ba metodologia mak uza no dadus no estudu nee be apresenta hoti nan neebe la hanesan, hodi halo informasaun nee inkompatavel nola bele halo komparasaun.

Aktores internasional sira neebe la hatene uza indikadores agora daduak bele contesta hela, kona ba fontes transparensia, fontes uluks nian. Bainhira foti dadus husi paiz ida, analise nee presiza iha transparensia tuir termus fonte nian no tenki iha igualdade entre países tuir nível obtensaun ba dadus hirak nee.

Triste loos bainhira partidu balun iha Timor-Leste utiliza deklarasaun rua nee ba ataca fali Governu, mesmu ke artigu  Save the Children la hatudu katak,  avaliasaun ba atrazu kresimentu ba labarik sira inklui labarik sira maca Morris iha tinan 2004/2005, hodi la refleta politica Governu nian.  Ida nee mos kestaun ida que la devia politiza.

Ita lamenta mos katak grupu hirak nee uza komunikasaun negativu hanesan meiu ida ba buka fundus, liu-liu durante iha altura simeira tranzitoria ONU nian ho Konsellu Seguransa ONU nian.

Tuir loos indicadores referente ba saude no ba nutrisaun labarik nian komesa mellora ona desde 2007.Taxa mortalidade infantil ha menus 30%, prevalensia ba labarik ho pezu menus ke normal tun no taxas insidensia ba tuberkoloze no malaria tun barak loos. Faktores seluk ma isamplu ho impaktu saúde infantil hatu dumos katak iha tinan ikus liu ba situasaun labarik sira nian komesa diak, neebe taxa pobreza tun  9%, no iha aumentu 30% numeru feto isin-rua nee be simu tratamentu pre-natais no  aumentu produsaun iha sektor agrikula.  Primeira vezPaiz nee conta hosi stema protesaun sosial liu husi transferensia sosial nee be sai hanesan Paiz ida neebe a as liu husi Paiz seluk neebe dezenvolvidu no inklui transferensia ba inan solteira sira. Iha mos rezultadu diak ba nível programa alimentar eskolar, iha asesu ba servisu saúde liu husi kuidadus saúde desentralizadu no monitorizasaun ba kresimentu infantil.

Planu Estratejiku (2011 ba 2030) estabelese guia metin ida ba continua desenvolve sektor saude no fo prioridade ba aumentu produsaun agrikula.

Porta-voz Governu, Agio Pereira, dehan katak “Saude no nutrisaun infantil continua sai hanesan prioridade ba Governu. Ita sei iha buat barak ba halo no ita iha dezafiu barak ba enfrenta, iha tinan lima nia laran ita halo progresu barak nee duni ita tenki senti orgullu ba rezultadu ida nee.  Ita nia labaraik maka Timor-Leste nia futuru, tanba nee mak ita gosta hatoo ita nia obrigadu ba ema sira maca serbisu iha sektor saude, iha edukasaun no iha agrikultura, bainhira ita hare katak sira nia esforsu serbisu komesa iha ona impaktu.”

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=6468