Sorumutu Konsellu Ministru 8 Fevereiru 2012

IV GOVERNU KONSTITUSIONÁL

SEKRETARIA ESTADU KONSELLU MINISTRU

.............................................................................................................................................

KOMUNIKADU IMPRENSA

Sorumutu Konsellu Ministru 8 Fevereiru 2012

Konsellu Ministru hala’o sorumutu iha kuarta-feira ne’e, 8 Fevereiru 2012, iha Sala Sorumutu Konsellu Ministru nian, Palásiu Governu, Dili no aprova ona:

1. Polítika Parseria Públiku-Privada

Ministériu Finansa aprezenta ba Konsellu Ministru, Polítika Parseria Públiku-Privada, ho ninia objetivu atu hadi’ak servisu infra-estrutura País nian liuhusi envolvimentu maka’as setór privadu nian iha finansiamentu, konstrusaun no funsionamentu infra-estrutura públika sira. Polítika ne’e hodi estabelese tipu infra-estrutura públika ida ne’ebé bele hetan konsiderasaun ba akordu Parseria Públiku-Privada no  forma oinsá halo avaliasaun, aprovizionamentu no jestau ba projetu PPP nian ida.

Ho polítika ne’e, Governu Timor-Leste hakarak promove atividade ekonómika no hadi’ak moris-di’ak ba ninia sidadaun sira liuhusi partisipasaun ativu setór privadu nian hodi hadi’ak infra-estrutura Nasaun nian. Governu fiar katak hadi’a infra-estrutura liuhusi akordu PPP nian bele halo dezenvolvimentu setór privadu no kontribui ba kreximentu PIB durante atividade Planu Dezenvolvimentu Estratéjiku (2011-2030) nian.

2. Rezolusaun Governu nian ne’ebé Kria Grupu Traballu responsável ba Servisu Rejistu no Verifikasaun Emprezariál (SERVE)

Ho diploma ne’e kria Grupu Traballu responsável ba koordenasaun no implementasaun ba servisu rejistu foun no lisensiamentu Komersiál ne’ebé mak hanaran Servisu Rejistu no Verifikasaun Emprezariál (SERVE).

Grupu Traballu ne’e nia funsaun, tuir aspetu jerál mak defini, planea no implementa SERVE nomós fó-hatene ba públiku tomak kona-ba evolusaun servisu nian ne’ebé tenke halo hotu iha fulan Abril 2012.

3. Rezolusaun Governu nian ne’ebé halo aprovasaun ba polítika ambiente nian

Governu Konstitusionál IV iha kompromisu atu fó ba área ambientál hanesan estatutu ne’ebé importante no tenke uza duni iha estratéjia hodi halo dezenvolvimentu sustentável País nian no iha promosaun kualidade moris nian husi sidadaun timoroan sira.

Nune’e, tanba laiha lejizlasaun ne’ebé vigora iha matéria ida ne’e, mak urjente duni atu define kuadru jurídiku ambientál ida, la’ós de’it atu kumpre obrigasaun oin-oin ne’ebé Estadu asume iha mundu internasionál maibé mós atu hatán ba problema ambiente nian ne’ebé nasaun ne’e hasoru loroloron ne’ebé presiza resposta ne’ebé urjente no integrada husi parte autoridade públika sira.

Atu hala’o objetivu hirak ne’e bainhira iha ona aprovasaun ba polítika ambientál ida ne’ebé iha kapasidade atu define orientasaun ne’ebé klaru, transparente no delimitadora kona-ba propriedade ambientál atu implementa iha futuru ne’ebé promove protesaun no konservasaun ambiente no rekursu naturál atu bele fó  benefísiu ba otas sira agora nian no otas sira oin mai.

4. Dekretu-Lei ne’ebé aprova alterasaun dahuluk ba Orgánika Sekretaria Estadu Promosaun Igualdade nian

Hafoin implementa tiha tinan tolu ba Dekretu-Lei n.o 16/2008, lorn 4 fulan Juñu, ne’ebé  estabelese Orgánika Sekretaria Estadu Promosaun Igualdade nian, rekoñese katak iha duni nesesidade atu halo revizaun ba parte balun, atu bele optimiza ninia administrasaun, hodi aumenta tan Inspetór no Auditór ida ba ninia diresaun sira. Inspetór no auditor ne’e sei promove funsionamentu ba servisu no dezempeñu funsionáriu sira Sekretaria Estadu promosaun Igualdade nian.

Tuir Rezolusaun Governu nian n.o 27/2011, loron 14 fulan Setembru, ne’ebé aprova estabelesimentu mekanizmu grupu traballu ba jéneru iha nivel nasionál, distritu, alterasaun ida ne’e garante mós pesoál ne’ebé mak presiza atu tulun ninia implementasaun.

5. Dekretu-Lei ne’ebé aprova Subsídiu Apoiu Kondisionál “Bolsa-da-mãe”

Subsídiu Apoiu Kondisionál “Bolsa-da-mãe” hanesan fó tulun ho osan, ne’ebé mai hosi Orsamentu Jerál Estadu nian, ne’ebé hanaran kondisionál tanba ninia atribuisaun ne’e depende ba família sira nia atividade sira, ho objetivu atu hamenus kiak, promove frekuénsia ensinu báziku obrigatóriu no asesu ba kuidadu saúde primáriu sira.

Medida ida ne’e mosu no enkuadra iha programa Governu Konstitusionál IV nian, ne’ebé prevee dezenvolvimentu “programa fó subsídiu ba sira ne’ebé kiak no súsar liu”, ne’ebé atu kontribui ba aumentu igualdade sosiál, nomós tuir matéria ne’e, ba formasaun kapitál umanu, ne’ebé importante ba dezenvolvimentu sustentável” no Governu sei konsidera dezenvolvimentu projetu pilotu, transferénsia osan kondisionál, iha área saúde no edukasaun ba família hirak ne’ebé kiak liu, hanesan ho hirak ne’ebé hala’o ona ho susesu iha nasaun barak”.

Iha aspetu ida ne’e, Governu dezenvolve ona projetu-pilotu “Bolsa-da-mãe” iha tinan 2008, ne’ebé fó ba inan solteira no faluk sira, ho objetivu atu promove asesu ba edukasaun no saúde ba sira nia oan sira.

Haree ba importánsia husi projetu-pilotu ida ne’e no esperiénsia ne’ebé hetan ona, Konsellu Ministru konsidera importante atu halo aprovasaun ba lejizlasaun ne’ebé define kritériu no prosedimentu sira kona-ba fó subsísdiu ida ne’e.

6. Dekretu-Lei ne’ebé estabelese períodu ida ba promosaun estraordináriu iha Polísia Nasionál Timor-Leste nian

Iha prosesu promosaun nian foin lalais ba Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) la prienxe vaga hirak ne’ebé presiza atu prienxe duni, tanba ne’e presiza duni atu halo promosaun foun.

Prosesu ne’e mak halo selesaun ba membru PNTL nian sira atu tama kursu promosaun nian. Sira  ne’ebé hetan nota di’ak mak sei hetan promosaun.

7- Rezolusan Governu nian ne’ebé aprova Nomeasaun ba Vogál Konsellu Diretivu Autoridade Nasionál Petróleu

Konsellu Ministru aprova ona nomeasaun ba Jorge Martins atu ezerse funsaun Vogál Konsellu Diretivu Autoridade Nasionál Petróleu (ANP) nian. Nomeasaun ida-ne’e bazeia ba kompeténsia akadémika no esperiénsia profisionál nomeadu nian, ne’ebé iha relevánsia ba setór ne’ebé nia atu hala’o funsaun sira.

 

Konsellu Ministru halo mós análize ba:

1. Relatóriu Nasionál Direitus Umanus nian

Ho relatóriu ida-ne’e no ho kontributu sira husi sosiedade sivíl no Nasoens Unidas nian, mak trasa ona kuadru jerál Direitus Umanus nian iha Timor-Leste.

Objetivu dokumentu ida-ne’e nian mak atu kumpre obrigasaun internasionál sira ne’ebé temi númeru 15 (a) husi Anexu Rezolusaun 5/1 Konsellu Direitus Umanus nian, hodi halo operasaun hamutuk ho nia iha Revizaun Periódika Universál Timor-Leste nian ba dala uluk.

Ninia Elaborasaun la’o ho di’ak tanba hetan partisipasaun tomak, ne’ebé konta mós ho ekipa interministeriál ida, kompostu hosi tékniku no espesialista iha Direitus Umanus, ne’ebé Ministériu Justisa mak koordena.

Atu elabora Revizaun Periódika Universál ida ne’e halo tiha ona konsulta públika iha distritu 7 husi distritu 13 Timor-Leste nian, ne’ebé hili la’ós tuir kritériu ruma, ho partisipasaun husi membru reprezentativu husi komunidade sira inklui feto no labarik sira. Prosesu konsulta nian hotu ho konsulta nasionál ida iha Díli.

Iha elaborasaun relatóriu ne’e nian mós konta ho regra jerál atu prepara informasaun hodi halo Revizaun Periódika Universál, tuir Desizaun 6/102 husi Konsellu Direitus Umanus nian.

   Ba leten