Sorumutu Konsellu Ministru nian iha loron 18 fulan Janeiru 2012

IV GOVERNU KONSTITUSIONÁL

SEKRETARIA ESTADU KONSELLU MINISTRU

.............................................................................................................................................

KOMUNIKADU IMPRENSA

Sorumutu Konsellu Ministru nian iha loron 18 fulan Janeiru 2012

Konsellu Ministru hala’o sorumutu iha kuarta-feira semana ne’e, iha loron 18 fulan Janeiru 2012, iha Sala Sorumutu Konsellu Ministru, iha Palásiu Governu, iha Díli, no aprova ona:

1.Rezolusaun Governu hodi forma Komisaun Reverifikasaun ba kazu sira kona-ba Deslokadu  Internu sira iha Timor-Leste

Komisaun ne’ebé kria husi diploma ida ne’e ho misaun atu verifika, ho hahalok la depende ba sesé de’it no ho lalais, situasaun hirak pendente kona-ba simu pakote finanseiru rekuperasaun nian, tuir forma apoiu sosiál nian bainhira tulun ho osan ne’ebé fó ba familia deslokadu sira ba iha programa “Hamutuk Hari’i Uma”, taka tiha ona iha tinan 2010.

2.Dekretu-Lei ne’ebé mak aprova rejime atribuisaun Kartaun Espesiál Identifikasaun nian ba Kombatente Libertasaun Nasionál

Estatutu Kombatente Libertasaun Nasionál, ne’ebé mak hetan aprovasaun iha tinan 2006, estabelese dimensaun tolu ba polítika públika ne’ebé destina ba Kombatente Libertasaun Nasionál: dimensaun morál kona-ba rekoñesimentu no valorizasaun, dimensaun material, solidáriu-retributiva ba protesaun sosiál ka sósiuekonómiku no dimensaun kona-ba prezervasaun ba memória, konservasaun no divulgasaun valór no obra rezisténsia nian.

Kona-ba dimensaun morál rekoñesimentu no valorizasaun, Estatutu prevee katak Kombatente Libertasaun Nasionál iha direitu ba “ kartaun ida ne’ebé espesiál identifikasaun nian”.

Nune’e, IV Governu Konstitusionál defini tipolojia, kondisaun sira  no rejime ne’ebé bele aplika ba atribuisaun Kartaun Espesiál Identifikasaun nian.

3.Rezolusaun Governu ne’ebé mak aprova definisaun ba Mekanizmu Nasionál ida atu hodi aselera dezenvolvimentu komunitáriu

IV Governu Konstitusionál konsidera importante hodi kria Mekanizmu Nasionál ida ne’e atu hodi aselera Dezenvolvimentu Komunitáriu, atu hodi kompleta planu dezenvolvimentu ne’ebé mak iha tiha ona, ne’ebé liuhusi envolvimentu ida ativu husi sidadaun sira, kria postu traballu, hodi husik ba Governu, iha ezersísiu ba ninia funsaun hanesan estadu, halo planeamentu no prestasaun ne’ebé adekuadu hodi apoia tékniku-finanseiru, atu hodi asegura intervensaun ida ne’ebé hanesan iha komunidade hotu iha Timor-Leste.

4.Rezolusaun Governu kona-ba Adjudikasaun Konsepsaun no Konstrusaun pipeline offshore prospesaun tasi nian iha área GreaterSunrise

Konsellu Ministru rezolve ona atu fó konsepsaun no konstrusaun pipeline offshore, nune’e mós prospesaun tasi nian ida ne’ebé detallada iha área Greater Sunrise ba sosiedade komersiál “JP Kenny” (Indonésia).

Rezolusaun ida ne’e mosu tuir prosedimentu aprovizionamentu nian ne’ebé organiza husi Sekretariadu Tékniku Aprovizionamentu nian, no ne’ebé konta ho partisipasaun husi konkorrente nain haat, no haree katak proposta sosiedade komersiál “JP Kenny” nian mak halibur rezultadu iha avaliasaun téknika no finanseira ne’ebé di’ak tebes.

Konsellu Ministru mós analiza:

1.Aprezentasaun kona-ba Estratéjia Nasionál ba Empregu iha Timor-Leste

Konsellu Ministru analiza ona projetu kona-ba Estratéjia Nasoinál ba Empregu iha Timor-Leste, ne’ebé Sekretaria Estadu ba Formasaun Profisionál no Empregu mak iha kompeténsia, hodi konsidera mós ida ne’ebé mak aprova tiha ona iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu nian ba tinan 2011-2030.

Prejetu ne’e foka liu kona-ba pilár estratéjiku ne’ebé mak ho objetivu atu dezenvolve empregu liuhusi harii kondisaun di’ak ne’ebé mak bele aumenta empregu iha País, hodi antisipa, ho hodi hatán ba formasaun Rekursu Umanu, atu nune’e bele permite kresimentu lais Nasaun nian. Iha Sorumutu ne’e, ko’alia mós kona-ba harii feira anuál ida ba empregu no Sekretariadu Nasionál ida ba Estratéjia empregu nian kona-ba ida ne’ebé mak harii tiha ona Ajénsia Nasionál ba Dezenvolvimentu.

2.Aprezentasaun: Análize ba Inflasaun iha Timor-Leste

Diresaun Nasionál Makroekonomia no Orsamentu Ministériu Finansa nian aprezenta ona, ba  Konsellu Ministru, análize ida kona-ba kauza, konsekuénsia no kustu ba inflasaun iha Timor-Leste.

3. Aprezentasaun asuntu pertinente sira ba Eleisaun sira husi KNE

Komisaun Nasionál ba Eleisaun halo ona aprezentasaun detallada ida ba iha Konsellu Ministru kona-ba preparasun ba eleisaun prezidensiál no lejizlativa ne’ebé marka tiha ona ba tinan 2012 ne’e, hodi ko’alia liu kona-ba servisu ne’ebé dezenvolve tiha ona no dezafiu sira ne’ebé organizasaun enfrenta hodi garante susesu ba atividade eleitorál rua ne’e.

   Ba leten