Timor-Leste halo progresu atu tulun ne’ebé fó husi Parseiru Dezenvolvimentu bele halo konsulta iha internet

Sekretáriu Estadu Konselhu Ministrus

no Porta-vòs Ofisiál Governu Timor-Leste


Díli, 14 Novembru, 2011

Timor-Leste halo progresu atu tulun ne’ebé fó husi Parseiru Dezenvolvimentu bele halo konsulta iha internet

 

Atu lansa Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu ba tinan 2011 to’o 2030, Timor-Leste buka atu garante katak ninia sidadaun sira tau ferramenta sira ne’ebé mak presiza hodi partisipa  iha prosesu konstrusaun nasionál. Hanesan parte ida husi projetu “Orsamentu Tornadu Simples iha 2012”, sei bele halo konsulta kona-ba fundu husi tulun internasionál iha internet.

Bainhira lansa inisiativa espesífika sira hanesan kona-ba fahe informasaun Sensus nian ba  suku hotu-hotu no finansiamentu portál elektróniku sira nian hanesan portál orsamentu no Aprovizionamentu nian, ne’ebé sai fásil hodi utiliza, Governu fó ona asesu transparente no fundamentál kona-ba informasaun ba komunidade lokál no parseiru internasionál sira.

Sekretáriu Estadu Ágio Pereira hatete katak: “Karik koñesimentu mak podér, entaun ita, nu’udar Governu, iha responsabilidade atu fó podér ba ita nia sidadaun sira atu sira bele sai ajente ativu iha prosesu dezenvolvimentu. La depende ba halo parte iha setór privadu, sosiedade sivil ka meiu komunikasaun sosiál, ka sai inan atu hodi kuidadu nia familia iha uma laran, kada sidadaun presiza hatene no kompreende iha ne’ebé mak ita hasoru malu hanesan nasaun, atu hakarak bá iha ne’ebé no ida ne’ebé mak bele sai ita nia kna’ar individuál iha prosesu konkretizasaun ba ita nia objetivu sira”.

Prosesu ne’e haluan tiha ona iha loron 28 fulan Outubru 2011, ho Parseiru Dezenvolvimentu sira halo ona asesu ba sistema liu husi internet. Sistema foun ne’e harí ona atu hodi permiti ba ema hotu, hahú husi Governu to’o ba komunidade lokál sira, atu fó informasaun ne’ebé permiti análize no konkretizasaun ba dadus kona-ba tulun ne’ebé mak tama iha Timor-Leste.

Ho Parseiru Dezenvolvimentu 46 no ONGs 302 ne’ebé hakarak atu kontribui ba dezenvolvimentu iha Timor-Leste, ida ne’e importante tebe-tebes atu implementa sistema ida ne’ebé, ba dahuluk, bele fornese dadus ne’ebé mak abranje kona-ba tulun hirak ne’ebé fó mai no ba daruak, bele fasilita informasaun sira kona-ba implementasaun projetu no programa, atu labele iha duplikasaun ba programa, desperdísiu ka dezigualdade ba iha nível distribuisaun nian. Ida ne’e, permite ba Parseiru Dezenvolvimentu no ba Governu hodi koordena, entre buat seluk, hanesan programasaun, finansiamentu, igualdade iha distribuisaun no hadi’a rezultadu orsamentu ne’ebé hateten kona-ba setór sira.

Ho Plataforma Jestaun Ajuda (PJA) nian, ajente hotu-hotu sei iha liután fasilidade atu afeta, propoin no harmoniza planeamentu dezenvolvimentu nian, nune’e mós utiliza ferramenta hanesan rekursu importante ida atu halo monitorizasaun no avaliasaun efikásia globál tulun nian.

Diresaun Nasionál Efikásia Ajuda nian hala’o ona servisu besik liu ho Parseiru Dezenvolvimentu pilotu nain lima kona-ba sistema no konta podér servisu ho Parseiru Dezenvolvimentu hotu  iha formasaun no insersaun dadus ba sistema iha preparasaun ba tinan 2012.

Sekretáriu Estadu Konsellu Ministru termina hodi hatete katak “Timor-Leste lansa hela funsaun hirak ne’ebé mak presiza ba konstrusaun Estadu atu hodi ezekuta nia vizaun no nia planu dezenvolvimentu ho ita nia Povu, ho ita nia parseiru dezenvolvimentu, ho sosiedade sivil no ho setór privadu. Sistema foun ne’ebé hodi koordena tulun hirak ne’ebé tama mai no halo sai transparente no kompreensível, hanesan permiti ninia asesu lalais atu hodi bele halo análize no avaliasaun, sai nu’udar pasu ida importante ba Timor-Leste, tanba ne’e, ita fó agradese ba sira hotu ne’ebé hola parte iha lansamentu programa ida ne’e nian".

   Ba leten