Iha loron 11 no 12 fulan Outubru, Visi-Ministru Finansa, Rui Manuel Hanjam, ho nia delegasaun bá to’o Bangkok, ho objetivu atu partsipa iha sorumutu nível aas kona-ba konsultoría ne’ebé konvoka no organiza hosi Komisaun Ekonómika no Sosiál ba Rejiaun Ázia no Pasífiku Nasoens Unidas nian (United Nations Economic and Social Comission for Asia and The Pacific – UNESCAP). Ho eventu ida ne’e UNESCAP hakarak envolve reprezentante 29 hosi sírkulu polítiku nasoens rejiaun Ázia no Pasífiku nian, inklui mós Xina, Japaun, Amérika no Singapura, atu halo debate kona-ba kestaun sira ohin loron nian no mediátika sira, iha panorama ekonomia mundiál, liu-liu, fó oportunidade ba reprezentante nasoens sira nian atu ko’alia ho objetivu atu hato’o sira nia preokupasaun no perspetiva sira, atu halo riku liután no atu fó hanoin ba aspetu sira ne’ebé atu hatama iha Ajenda Sorumutu G20 ba dala 6, ne’ebé sei realiza iha Cannes, França, iha loron 3 no 4 fulan Novenbru tinan 2011.
Bazeia ba reskaldu hosi resesaun ekonomia nian ne’ebé fó impaktu ba mundu tomak, liu-liu foka ba Zona Euro no ba Amérika, hanesan sekuénsia ida ne’ebé reflete mós ba Nasaun sira ne’ebé sei Dezenvolve hela, nasoens hirak ne’ebé partsipa iha eventu ida ne’e, hamutuk, hotu-hotu rekoñese katak presiza promove polítika ida ne’ebé transparente no inkluziva, fó impulsu ba partsipasaun no kompromisu nasoens hotu-hotu nian, hirak ne’ebé dezenvolvidu ona ka sei dezenvolve hela, ho objetivu ne’ebé maka’as liu atu bele alkansa kresimentu ekonómiku sustentável.
Ho vizaun ba objetivu ida ne’e, nasaun partsipante sira halo proposta, atu hatama iha Ajenda Sorumutu G20 ba dala 6, aspetu importante sira ne’ebé tuir mai, hanesan: implementasaun ba medida sira ne’ebé bele regula folin sasán hahán nian, hasa’e tan produtividade agrikultura rejiaun nian no fó seguransa hahán ba ema sira ne’ebé kiak liu; dezenvolve mekanizmu sira atu finansia infra-estrutura sira; hametin regulamentu finanseiru sira atu bele hetan di’ak mós protesaun hasoru osilasoens merkadu nian; implementasaun medidas jestaun kapital nian; haka’as tan restaurasaun kona-ba konfiansa; no reforsa kordenasaun no kompromisu Nasoens Dezenvolvidu ho Via Dezenvolvimentu sira.
Iha nia intervensaun, Visi-Ministru Finansas foka liu ba perspektiva no pozisaun Timor-Leste nian kona-ba panorama ekonomia ohin loron nian, inflasaun ne’ebé sa’e, folin sasan ha-han nian ne’ebé lae estável, ho destak ba faktu ida katak Timor-Leste aprezenta taxa importasoens ne’ebé a’as, no kona-ba sistema finanseiru ne’ebé uza, husu ba partsipante sira seluk, oinsá mak nasaun subdezenvolvidu ida hanesan Timor-Leste bele buras no dezenvolve ho resesaun ekonómika ne’ebé Nasoens Dezenvolvidus sira hetan, maske Timor-Leste koko hala’o hela nafatin modelu finanseiru Nasoens Dezenvolvidu sira nian no ajusta ba ninian espesifisidade rejionál.
Tuir kestaun ida ne’e, nia klarifika katak Timor-Leste buka hamenus risku resesaun globál nian ho diversifikasaun ativu hosi reseita sira mina-rai nian, ho uza politika ida ne’ebé transparente no ho rigór, nune’e reseita sira fundu mina-rai nian hetan regulasaun hosi Rendimentu Sustentável Estimadu. Ho ida ne’e, buka atu alkansa kresimentu ekonómiku sustentável no investe fali iha setór sira seluk, atu permite nasaun hasees-an husi ekomonia ida ne’ebé depende fali de’it ba reseita sira hosi mina-rai nian. Kona-ba sistema finanseiru, nia ko’alia liu ba dezenvolvimentu programa ida ne’ebé sei fó fasilidade ba família sira ne’ebé kiak liu no ho redimentu ki’ik, atu hetan asesu ba servisu finanseiru sira, liu-liu, poupansa, empréstimu no seguru sira. Programa refere sei fó posiblidade ba agregadu família sira atu hametin servisu saúde no edukasaun ba sira nia oan, no fó fasilidade atu hetan mikro-kréditu atu loke negósiu ki’ik sira, kria postu servisu no kondisaun atu hala’o moris nian.
Partsipasaun hosi Delegasaun Timor-Leste nian hetan elojiu husi interveniente sira liu-liu tanba papél ativu Visi-Ministru Finansa nian iha diskusaun sira, no mós konteúdu ne’ebé refere iha nia kontribuisaun no intervensaun sira, no ko’alia ne’ebé foka liu ba dezenvolvimentu no progresu ne’ebéTimor-Leste alkansa tiha ona, maske hanesan nasaun Ázia nian ida ne’ebé sei nurak hela.
Tuir Rui Manuel Hanjam, maske Timor-Leste sei la’o tuir dalan ida ne’ebé sei naruk no sei hala’o kna’ar ida ne’ebé todan, nia partsipasaun iha sorumutu sira ne’ebé importante tebe-tebes hanesan ida ne’e, fó hatene ba mundu, liu-liu ba G20 no ba Nasoens iha Ázia no Pasífiku nian, ninian nesesidade, prioridade no preokupasaun, no atua konforme nesesidade, prioridade no preokupasaun hirak ne’e, no mós estabelese lasu kooperasaun internasionál ne’ebé sei fó fatin ba nasaun atu la’o ba oin no enfrenta difikuldade sira ne’ebé domina merkadu finanseiru sira.