Sorumutu Konsellu Ministru loron 21 fulan Setembru tinan 2011

IV GOVERNU KONSTITUSIONÁL

SEKRETARIA ESTADU KONSELLU MINISTRU

……………………………………………………………………………………………………………………………..

KOMUNIKADU BA IMPRENSA

Sorumutu Konsellu Ministru iha loron 21 fulan Setembru 2011

 

Konsellu Ministru hala’o Sorumutu iha kuarta-feira ne’e, loron 21 fulan Setembru 2011, iha Sala Sorumutu Konsellu Ministru nian, iha Palásiu Governu, iha Díli, no aprova ona:

1. Dekretu Governu ne’ebé mak aprova Konsellu Nasionál Saúde nian

Konsellu Ministru aprova ona Konsellu Nasionál Saúde nian ne’ebé hanesan órgaun Konsulta Governu nian iha matéria ba  formulasaun  no ezekusaun ba polítika Nasionál Saúde nian ne’ebé reprezenta entidade sira, públika no privada nian  ne’ebé iha interese ba funsionamentu entidade prestadora ba kuidadu saúde nian.

Dekretu ne’e mós prevee kompozisaun, kompeténsia no funsionmentu Konsellu Nasionál Saúde nian.

2. Rezolusaun Governu nian ne’ebé aprova Efetivu autorizadu ba FALINTIL/FDTL to’o tinan 2020

Estudu “ Forsa 2020” projeta efetivu besik 3000, ne’ebé fahe ba komponente Terrestre, Navál Lijeira no Apoiu ba Servisu no Komando F-FDTL maibé hirak ne’ebé la hetan konsiderasaun mak komponente formasaun no Treinu, Apoiu Aéreo, nune’e mós Unidade Polísia Militár no  Unidade Operasaun Espesiál sira.

Ho ida ne’e Konsellu Ministru aprova ona, efetivu másimu ne’ebé hetan autorizasaun atu atinje ba F-FDTL, to’o tinan 2020, hamutuk 3.600 feto/mane ne’ebé sei fahe hanesan tuir mai ne’e:

- Komando FDTL (Kuartél-Jenerál): 174 (inklui efetivu nain 13 ba Kompromisu Esternu nian);

- Komponente Forsa Terrestra (CFT): 1343 (inklui efetivu nain 120 ba Unidade Operasaun Espesiál );

- Komponente Forsa Navál Lijeira (CFNL):989;

- Komponente Apoiu Servisu (CAS):560;

- Komponente Formasaun no Treinu (CFET):250

- Komponente Apoiu Aéreo (CAA):120;

- Polísia Militár (PM): 164

Konsellu Ministru analiza mós:

1. Polítika Ambientál

Ministru Ekonomia no Dezenvolvimentu no Sekretáriu Estadu ba Ambiente aprezenta fundamentu Polítika Ambientál, ne’ebé hanesan baze prinsípiu ambientál nian atu hodi orienta no define objetivu sira ne’ebé mak Governu hakarak atu alkansa iha área ne’e. Polítika Ambientál ne’e sei permite kria mekanizmu hirak ne’ebé mak presiza atu halo jestaun ba ambiente ida no rekursu naturál sira país nian atu hodi bele alkansa dezenvolvimentu ida ekonómiku sustentável.

2. Lei Baze Ambiente nian

Konsellu Ministru rona tiha espozisaun kona-ba Lei Baze Ambiente nian, hodi kosidera importante tebes atu halo kriasaun ida ba sistema jurídiku ambientál ne’ebé di’ak atu bele define prinsípiu no regra sira ba konservasaun no protesaun ambiente nian, no konsidera katak rekursu naturál hirak ne’e reprezenta fonte importante ida rikusoi nian no hodi tulun ba kresimentu ekonómiku no ba moris komunidade sira nian.

Lei Baze Ambiente nian ne’e mós importante ba responsabilidade internasionál sira ne’ebé Estadu asume.

3. Dekretu-Lei ne’ebé regula utilizasaun Fertilizante

Konsellu Ministru haksesuk ba Dekretu-Lei kona-ba utilizasaun Fertilizante (aimoruk halo rai metan), ne’ebé aprezenta husi Ministru Agrikultura, atu hodi garante programa nasionál seguransa alimentar nian no asegura sustentabilidade ambiente nian.

4. Dekretu-Lei ne’ebé regula utilizasaun Pestisida

Ministériu Agrikultura aprezenta ezbosu Dekretu-Lei ida kona-ba utilizasaun Pestisida atu bele iha diploma ida ne’ebé regula ninia importasaun, fabriku, faan no distribuisaun iha Timor-Leste atu nune’e labele reprezenta perigu ida ba saúde no ambiente.

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=5752