Sorumutu Konsellu Ministru loron 10 fulan Agostu tinan 2011

IV GOVERNU KONSTITUSIONÁL

SEKRETARIA ESTADU KONSELLU MINISTRU

............................................................................................................................................

KOMUNIKADU BA IMPRENSA

Sorumutu Konsellu Ministru nian loron 10, fulan Agostu 2011

Konsellu Ministru hala’o Sorumutu, iha kuarta-feira ida ne’e, loron 10, fulan Agostu 2011, iha Sala Sorumutu Konsellu Ministru nian, iha Palásiu Governu, iha Díli, no aprova ona:

1. Dekretu-Lei ne’ebé aprova Primeira Alterasaun ba Dekretu-Lei kona-ba Ezersísiu ba Profisaun Saúde nian

Dekretu-Lei n.°14/2004 loron 1 fulan Setembru estabelese rekizitu ne’ebé tenke iha hodi hala’o profisaun sira ne’ebé relasiona ho saúde. Tanba hetan tiha aprovasaun iha tinan hirak liubá mak Konsellu Ministru aprova halo definisaun hikas fali ba konseitu balu atu nune’e bele hatán duni ba situasaun sira husi klase  profisionál saúde balu, kona-ba responsabilidade hodi hala’o sira nia kna’ar sira, no iha estrutura Ministériu Saúde nia laran.

2. Rezolusaun ne’ebé mak aprova Planu Kurrikulár ba 3o siklu Ensinu Báziku no Medida ba nia implementasaun

Ho rezolusaun ne’e, Konsellu Ministru aprova ona Planu Kurríkulár ba 3o siklu Ensinu Báziku nian no implementasaun gradual. Nune’e iha tinan letivu oin mai (Janeiru 2012) sai hanesan tinan ba implementsaun kurríkulu ba klase 7o anu eskolaridade Ensinu Báziku nian. Iha tinan 2013 sei hala’o implementasaun ba kurríkulu  8o anu eskolaridade no iha tinan 2014 sei hala’o ba  9o anu eskolaridade Ensinu Báziku nian.

3. Dekretu-Lei ne’ebé aprova Desmobilizasaun ba Kombatente Libertasaun Nasionál nian-Frente Armada

Ministériu Solidaridade Sosiál hetan aprovasaun ba Dekretu-Lei ne’ebé mak regula prosesu desmobilizasaun nian ne’ebé prevee tiha ona iha Estatutu ba Kombatente Libertasaun Nasionál nian, hodi habelar ba kombatente Libertasaun Nasionál Husi Frente Armada Rezisténsia Timor-oan nian hotu-hotu, ne’ebé mak ativu to’o loron 25 fulan Outubru tinan 1999.

Serimónia desmobilizasaun atu fó mós rekoñesimentu no omenájen ba kombatente sira, ne’ebé la ativu ona iha data ne’ebé temi iha leten, partisipa iha luta integradu iha Frente Armada. Diploma ne’e mós determina patente sira ne’ebé mak sei fó, modelu farda, insígnia, medalla komemorativa no diploma Ónra nian.

Konsellu Ministru mós analiza ona:

1. Dekretu-Lei ne’ebé aprova Rejime Formasaun no Dezenvolvimentu ba Rekursu Umanu Funsaun Públika nian

Komisaun Funsaun Públika aprezenta ba membru Konsellu Ministru Dekretu-Lei ida ne’ebé mak define kona-ba direitu no responsabilidade funsionáriu públiku nian, formasaun no atividade dezenvolvimentu nian lubun ida nune’e mós instituisaun sira ne’ebé iha responsabilidade ba planeamentu atividade hirak ne’e ho forma koordenada no konsistente. Konsellu Ministru iha mós oportunidade hodi diskuti kona-ba dezenvolvimentu ba Funsaun Públika ida ho karákter kompetente no ho kapasidade ne’ebé mak presiza atu hodi garante prestasaun servisu ida di’ak ba sidadaun sira.

2. Dekretu-Lei ne’ebé aprova kona-ba Konsellu Nasionál Saúde nian

Ministériu Saúde aprezenta ona proposta kriasaun Konsellu Nasionál Saúde nian hanesan órgaun konsulta ida Governu nian, ne’ebé iha reprezentasaun hosi entidade sira, públika no privada, ne’ebé iha interese iha funsionamentu entidade prestadora sira kuidadu saúde nian. Konsellu Ministru halo ona análize ba Konsellu Nasionál Saúde nian hodi konsidera hanesan órgaun responsável ba formulasaun  no ezekusaun Polítika Nasionál Saúde nian, haree ba vizaun estratéjika ba dezenvolvimentu iha setór ne’e.

   Ba leten