Governu diskute panorama Orsamentu Jerál Estadu nian: rezultadu, dezafiu no preparativu sira ba 2012

Ministériu Finansa organiza workshop ida ho tema “ Panorama Orsamentu Jerál Estadu nian”: rezultadu, dezafiu no preparativu ba 2012”. Debate ida ne’e hala’o iha Centro de Convenções de Díli, iha loron 1 no 2 fulan Agostu ne’e, ho transmisaun direta liu husi TVTL no RTL, no hakarak atu órgaun soberania hotu bele reflete kona-ba Orsamentu Jerál Estadu nian (OJE) 2011, no nia ezekusaun, no mós atu prepara ba 2012 nian.

Debate ne’e prezide husi Primeiru-Ministru, Ministra Finansa, Vise-Ministru Finansa, Diretór Nasionál Orsamentu no Diretór-Jerál Finansa nian. Xefe Governu mak loke debate ne’e hodi ko’alia  kona-ba espíritu nasionalista no responsabilidade funsionáriu públiku sira nian, nune’e mós Administrasaun Públika,  hodi serví nasaun. Kontinua temi desentralizasaun ne’ebé Governu halo no mós sentidu responsabilidade no fó autonomia atu halo orsamentu ida ne’ebé di’ak no tuir mai, ezekusaun ida ne’ebé di’ak ba orsamentu ne’e. Tuir Primeiru-Ministru katak, ida ne’e sai nu’udar kestaun ida ne’ebé presiza iha konsiderasaun no ida ne’e mak hanesan konseitu atu loke ajenda worskshop nian.

Ministra Finansa aprezenta rezultadu sira hahú husi 2008 to’o 2011, dezafiu sira ne’ebé sei enfrenta no buat ne’ebé konsidera importante atu halo reforma ba OJE nian.

Tuir Emília Pires katak, hahú kedas iha governasaun ne’e, husi objetivu hirak ne’e, konsege hetan pás no estabilidade; rezolve ona problema deslokadu internu sira nian no ho petisionáriu sira; fó atensaun ba veteranu sira, idozu no ema sira ne’ebé súsar tebe-tebes; iha ona avansu signifikativu ida iha ekonomia no kresimentu ekonómiku aumenta ba dala rua; taxa kiak nian hahú tuun no halo ona reforma iha instituisaun Estadu nian sira.

Identifika ona dezafiu barak: hatuun tan taxa kiak nian; situasaun empregu ne’ebé la metin no saláriu ne’ebé la iha garantia; infraestrutura sira (estrada, bee no saneamentu) ne’ebé seidauk iha kondisaun; OJE sei depende nafatin ba Fundu Minarai nian; produsaun rai laran sei limitadu hela (importasaun mak barak liu fali esportasaun) no jestaun OJE sei fraku hela.

Husi ida ikus nian, identifika ona situasaun oin-oin nu’udar la kumpri pakote fiskál, katak, aumenta orsamentu la tuir prioridade ka nesesidade sira, no iha tendensia atu hamosu tusan no tuir mai halai ba fundu kontijénsia nian, hodi dehan katak ida ne’e urjente tebe-tebes.  Aleinde difikuldade sira husi divizaun balun finansa nian, la iha jestór ba projetu sira, la iha koordenasaun entre Ministru, Sekretáriu Estadu no Diretór sira, servisu sira la’o neneik tebe-tebes.

Ministra Finansa iha oportunidade  hodi ko’alia  kona-ba hakarak gasta osan de’it, utiliza karreta Estadu nian no kupon gazolina nian tuir ida-idak nia hakarak, no ikus liu kona-ba la iha padraun kustu nian, katak kustu ba projetu sira la tuir realidade.

Atu dehan katak, iha loron dahuluk husi diskusaun ne’e, halo ona rekomendasaun sira kona-ba reforma ba OJE. Presiza halo tuir pakote fiskál atu kria disiplina fiskál no iha aspetu ida ne’e, Komisaun Revizaun Orsamentu nian sei hola medida maka’as tebe-tebes hodi aplika ba iha pokote fiskál ne’e. Planu ne’ebé di’ak ba orsamentu mak evita tusan sira no la halo bebeik transferénsia, liu-liu atu hola karreta sira, hadi’a planu implementasaun nian no evita emerjénsia sira. Importante mós mak identifika funsaun responsabilidade nian hahú hosi Ministru to’o ba Diretór sira, inklui Vise-Ministru, Sekretáriu Estadu no Diretór-Jerál sira, atu nune’e bele fahe loloos servisu sira no ida ne’e bele hetan bainhira iha koordenasaun ida ne’ebé di’ak.

Atu hateten tan katak, iha nesesidade atu reforsa diresaun finanseira ministériu no ajénsia hotu-hotu sira nian atu bele halo planu ida ne’ebé di’ak no bele implementa planu ne’e, no halo avaliasaun ba rezultadu orsamentu nian.

Ho adverténsia hirak ne’e mak Primeiru-Ministru no Ministra Finansa hakotu debate ba loron dahuluk nian iha workshop ida ne’e no husik hela atu órgaun soberania ida-idak bele halo reflesaun ba nia orsamentu hodi kontinua ba diskusaun iha tempu tuir mai.

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=5457