Lançamento dos resultados do Censos Timor-Leste 2010

Ter. 12 jullu 2011, 17:18h
Lancamento_Censos_2010_PORTAL

Diresaun Nasionál Estatístika, liu husi  Diresaun –Jerál Análize Peskiza Ministériu Finansa, lansa tiha ona iha loron 8 fulan Jullu, rezultadu finál ba Sensu Timor-Leste tinan 2010. Eventu ida ne’e hala’o iha Ministériu Negósiu Estranjeiru ho prezensa Vise-Primeiru-Ministru, José Luís Guterres, Ministra Finansa, Emília Pires, membru Governu sira seluk no Reprezentante Fundu Nasoens Unidas nian ba Populasaun (FNUAP), Suchita Pronchai. Halo parte mós iha serimónia ne’e, Reprezentante Espesiál Sekretáriu-Jerál Nasoens Unidas, Ameerah Haq, embaixadór barak-barak no reprezentante ajénsia ONU na’in sanulu resin, ONGs internasionál sira, funsionáriu sira seluk Governu nian no parseiru dezenvolvimentu sira.

“Ekipa Sensu nian, hala’o hotu ona maior parte husi nia knar  no nia fó sai informasaun sira ne’ebé mak relevante duni. Oras ne’e, ami – Governu, ami nia parseiru dezenvolvimentu sira, ONGs no setór privadu-presiza hala’o mós ami nia parte. To’o ona oras atu uza informasaun sira ne’ebé hetan husi oras atus ba rihun husi servisu maka’as. To’o ona oras atu analiza rezultadu Sensu nian no integra rezultadu hirak ne’e ho matenek iha planeamentu hotu-hotu husi ita nia atividade hodi orienta futuru ida  di’ak liu ba Timor-Leste,” Emília Pires hateten hafoin halo aprezentasaun rezultadu ne’ebé signifikativu liu Sensu tinan 2010 nian.

Iha relatóriu Sensu nian, ko’alia liu ba: aumentu totál husi populasaun, migrasaun maka’as mai Díli kontinua, no hadi’a taxa alfabetizasaun maske partisipasaun ba forsa laborál hanesan no taxa empregu nian tun. Dadu sira mós hatudu katak, númeru família timor oan ho asesu ba ekipamentu sosiál hanesan telefone selular, televizaun no eletrisidade  aumenta maka’as. Nune’e mós, iha família timorense sanulu, sia mak sei uza ai maran hodi te’in, ne’ebé nu’udar ameasa ambientál ida ba nasaun.

Iha ninia diskursu, Pronchai Suchitta refere katak, kapasidade pesoál Diresaun Nasionál Estatístika aumenta hahú kedas  husi tinan 2004, bainhira UNFPA fó apoiu ba Governu timorense iha realizasaun Sensu ba dahuluk hanesan nasaun independente. “Diresaun Nasionál Estatístika, mak hanesan motorista ne’ebé ita labele duvida katak nia hala’o servisu ida di’ak tebe-tebes iha komandu operasaun sensitária nian”, hatutan Suchita.

Vise-Primeiru-Ministru, José Luís Guterres, fó sai mensájen di’ak ida husi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão. Iha ninia mensájen, Primeiru-Ministru rekoñese katak Timor-Leste sei hasoru dezafiu oin-oin ne’ebé difísil maibé nia realsa, nia iha konfiansa katak povu timor oan sei bele enfrenta dezafiu hirak ne’e. “Hau haksolok tanba bele informa katak, ita nia Planu Estratéjiku ba Dezenvolvimentu (PED), ba tinan ruanulu oin mai, bele hatán ba pontu fraku prinsipál iha ita nia nasaun. Ita iha solusaun no iha boot tebes-tebes, maibé planu realista”, Xanana Gusmão hateten hodi temi meta sira balu dezenvolvimentu nian ne’ebé tau iha PED ne’ebé  hakarak tebe-tebes to’o.

Relatóriu Sensu riku ba informasaun, ne’ebé habelar to’o nível aldeia. Aleinde dadu sira kona-ba asesu utilidade doméstika no taxa ba alfabetizasaun no empregu, leitór sira ne’ebé mak iha interese sei hetan informasaun kona-ba produsaun agríkula, pekuária, matríkula eskolár, materiál konstrusaun, instalasaun sanitária no ema sira ne’ebé iha defisiénsia oin-oin, atu fó sai de’it indikadór balu ne’ebé inklui tiha ona iha relatóriu. Indikadór barak liu, mak bele verifika diferensa entre zona rurál no urbana, mane no feto no entre grupu ho tinan oin-oin sira.

Hahú husi fulan Agostu, funsionáriu Diresaun Nasionál Estatístika sei habelar no sosializa rezultadu prinsipál sira Sensu nian, hodi organiza workshop iha distritu hotu-hotu nasaun nian. Administradór distritu no sub-distritu, xefe suku, jornalista sira, líder relijiozu no reprezentante sira husi sosiedade sivil, sei hetan konvite ba workshop hirak ne’e,  atu nune’e bele aprende utiliza informasaun Sensu nian ho maneira produtiva. Iha tinan ne’e nia rohan, relatóriu lima hosi relatóriu temátiku sanulu resin ida Sensu nian, sei fó sai ba públiku. Tema sira balu ne’ebé hato’o iha relatóriu ida ne’e mak hanesan: fertilidade, mortalidade, migrasaun no urbanizasaun, edukasaun, projesaun ba populasaun, forsa laborál, agrikultura, ema ne’ebé mak iha nesesidade espesiál no jéneru.

Sensu tinan 2010, mak hanesan parseria ida entre Governu Timor-Leste no FNUAP. Rezultadu prinsipál  Sensu nian, nune’e mós versaun badak ida ho konkluzaun prinsipál balu, bele halo konsulta no hetan husi site Diresaun Nasionál Estatístika nian.

   Ba leten