Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (PED) aprova iha Parlamentu Nasionál

Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu (PED) aprova tiha ona iha Parlamentu Nasionál, iha loron segunda-feira, 11 fulan Jullu ho votus 38.

“Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu  ne’e hanesan produtu hosi  análize krítika no konsiente kona-ba Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál , ne’ebé fó sai tiha ona iha 2002. Análize ne’e serve atu komprende evolusaun ne’ebé hetan, iha prosesu kontrusaun ita nia estadu no nasaun, hateten Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão.

Xanana Gusmão esplika mós katak “Iha PEDN 2002, loke dalan atu halo revizaun ba planu ne’e rasik tanba la iha revisaun ba PEDN 2002. IV Governu Konstitusionál, hatama iha ninia programa ne’ebé hetan aprovasaun iha Parlamentu Nasionál iha fulan Setembru tinan 2007, asumi kompromisu hodi apresenta PEDN ida molok lejislatura remata”.

Primeiru-Ministru mós esplika katak vizaun 2020, PDN nian, iha nafatin relevánsia agora, hanesan iha 2001, vizaun ida ne’e duni mak Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu hakarak hetan, ba tinan 2030, tanba hotu-hotu hakakak mak:

- Timor-Leste tenke sai sosiedade demokrátika no próspera ida ho aihan sufisiente, uma no roupa ba  ema hotu-hotu.

- Ema hotu hotu sai matenek, kualifikadu, isin di’ak no hetan moris naruk, sira bele partisipa ativamente iha dezenvolvimentu ekonómiku, sosiál no Politiku hodi promove igualdade sosiál  no unidade Nasionál.

- Ema hotu-hotu la moris izoladu ka dook malu ona iha sosiedade nia laran, tanba sei iha Estrada, transporte, eletrisidade no komunikasaun ne’ebé di’ak iha sidade no aldeia iha rejiaun sira iha pais nia laran tomak.

- Produsaun no empregu sei aumenta iha seitór hotu-hotu, agrikultura, Peska no Floresta.

- Padraun moris no servisu sei sai di’ak liután ona ba Timor oan tomak.

Iha dokumentu PEDN ne’e abranje área esensiál tolu, Kapitál Sosiál, Infraestruturas no Dezenvolvimentu Ekonómiku.

Iha kapitál sosiál, ita hakarak tau matan atu povu ida ne’e bele saudável, ho enerjia no dinamizmu, atu bele envolve-an ativamente iha dezenvolvimentu país nian, hahú hosi Aldeia, Suku to’o Munisípiu. Hanesan akontese iha mundu tomak, hahú hosi Amérika ba Afrika no hosi Ázia ba Europa.

Área Infraestrutura iha dokumentu PEDN nian laran define hotu ona ninia meta sira no prazu ne’ebé atu alkansa, liuliu iha setór Estrada no ponte sira, Bee no Saneamentu, Eletrisidade, Portu no Aeroportu no setór telekomunikasaun nian.

Bele konsulta PED (versaun orijinal iha portugues), klika iha ne’e.

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=5331