Governu no Igreja Katólika fó omenajen ba Timor-Leste nia preladu istóriku na’in-haat

Kin. 03 setembru 2026, 11:40h
789847155_122296854446033433_7762272748086865623_n

Governu no Konferénsia Episkopál Timorense hosi loron 1 to’o loron 10 fulan-setembru sei hala’o, serimónia lubun ida hodi fó omenajen ba D. Jaime Garcia Goulart, D. José Joaquim Ribeiro, Monseñór Martinho da Costa Lopes, no D. Alberto Ricardo da Silva, nu’udar forma rekoñesimentu ba sira-nia legadu pastorál no mós sira-nia kontribuisaun ba istória Timor-Leste nian. 789594875_2473717309759432_582901555735827079_n 788717108_122296854026033433_8808660480247976124_n 789596238_122296853984033433_8479870751838919458_n 789250932_122296882820033433_3925805066836242730_n 789507534_122296882904033433_6039765331436545987_n 790325951_122296854020033433_9063477520644688076_n 792092079_122297052440033433_3643633308385843976_n 792971111_122297051942033433_2541667101404837670_n 791466039_122297052176033433_5496833264213242404_n 790318157_1682347656174102_4221650046929191062_n 792022544_122296991060033433_4328912912928614106_n

Serimónia ne’e hahú iha loron 1 fulan-Setembru, ho xegada iha Dili restus mortais hosi D. Jaime Garcia Goulart, Bispu dahuluk Dioseze Dili, D. José Joaquim Ribeiro, Bispu daruak Dioseze Dili, no Monseñór Martinho da Costa Lopes, eis-Administradór Apostóliku Dioseze Dili nian.

Restus mortais husi preladu na’in-tolu to’o iha Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato husi Portugál, no simu ho onra hosi Estadu iha serimónia ida ne’ebé sura ho partisipasaun husi Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, membrus Governu, reprezentante órgaun soberanu sira, responsavel Igreja Katólika sira, no membrus Korpu Diplomátiku.

Durante serimónia ne’e, Ministru Administrasaun Estatál, Tomás do Rosário Cabral, reprezenta Governu entrega formalmente urnas ba Konferénsia Episkopál Timorense, ne’ebé reprezenta hosi Arsebispu Metropolitanu Dili no Prezidente Konferénsia Episkopál Timorense, D. Virgílio Cardeal do Carmo da Silva.

Hafoin simu iha aeroportu, hala’o prosisaun hodi lori urnas ba to’o Tasi Tolu, iha ne'ebé tau hamutuk ho restus mortais D. Alberto Ricardo da Silva, Bispu Dili nian iha tinan 2004 to’o tinan 2015, ba misa Agradesimentu ida hodi fó omenajen ba preladu na'in-haat ne’e.

Iha loron 2 fulan-setembru, restus mortais D. Jaime Garcia Goulart nian lori ba Seminário Maior de São Pedro e São Paulo, iha Fatumeta, no mós ba Seminário Menor de Nossa Senhora de Fátima, iha Maloa, iha ne’ebé seminarista, formadór, no sarani sira fó omenajen ba antigu bispu Dili nian no hanoin hikas nia kontribuisaun hodi harii kleru (bibi-atan) timoroan nian.

Iha loron ne’e mós, restus mortais Monseñór Martinho da Costa Lopes nian transporta ba Laleia, iha munisípiu Manatutu, iha nia moris fatin. Urna ne'e simu hosi família, Igreja no komunidade lokál, no tuirmai transporta iha prosisaun ba Igreja Parókia Laleia, iha ne'ebé hala'o serimónia relijioza sira hodi fó omenajen.

Iha loron 3 fulan-setembru kontinua fó omenajen ba Monseñór Martinho da Costa Lopes, iha Manatutu. Programa ne’e inklui dezlokasaun nia restus mortáis hosi Laleia ba Manatutu no mós serimónia ida iha Ponte Manatutu, iha ne’ebé atribui naran  “Ponte Mons. Martinho da Costa Lopes” ba infraestrutura ne’e. Serimónia ne’e inklui mós diskursu hosi Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, inaugurasaun plaka komemorativa no fó bénsaun ba ponte hosi Arsebispu Dili.

Moris iha Laleia iha loron 11 fulan-novembru tinan 1918, Monseñór Martinho da Costa Lopes hetan nomeasaun nu’udar Vigáriu-Jerál Dioseze Dili iha tinan 1975 no Administradór Apostóliku Dili iha tinan 1977. Durante períodu okupasaun Indonézia, nia denunsia violénsia hasoru populasaun Timor-Leste no defende direitus no mós dignidade povu Timor-Leste nian. Nia mate iha Portugál, iha loron 27 fulan-fevereiru tinan 1991.

D. Jaime Garcia Goulart no D. José Joaquim Ribeiro mós kaer kargu lideransa iha Igreja Katólika iha Timor-Leste no kontribui ba konsolidasaun ninia estrutura pastorál, edukasaun no sosiál sira. D. Alberto Ricardo da Silva, Bispu Dili nian hosi tinan 2004 to’o tinan 2015, hala’o ninia misaun pastorál durante períodu konsolidasaun instituisaun nasionál hafoin restaurasaun independénsia.

Serimónias ne’e hala'o ho lema "Retratus Fiar no Memória Eterna Igreja no Timor-Leste nian – HODI Selebra Eransa no Sakrifísiu hosi Ita-nia Saudozu Preladu sira" no serimónia sira ne’e marka fila fali ba Timor-Leste restus mortais hosi D. Jaime Garcia Goulart, D. José Joaquim Ribeiro no Monseñór Martinho da Costa Lopes ne’ebé sei hamutuk ho D. Alberto Ricardo da Silva nia restus mortais.

Programa omenajen ne’e sei termina iha loron 10 fulan-setembru, ho Santa Misa ida iha Tasi Tolu, ne’ebé prezide hodi D. Virgílio Cardeal do Carmo da Silva, tuir kedan ho serimónia hakoi restus mortais preladu na’in-haat nian iha Katedrál Dili no mós vizita ba Monumentu no Jardín Omenajen iha resintu Katedrál nian.

 

 

   Ba leten