BOBONARU, 28 Jullu 2026, Loron Mundiál Ai-parapa, ne’ebé selebra kada tinan iha loron 26 dé Jullu, subliña importánsia kritika ekolojia, ekonómiku no sosiál husi ekosistema ai-parapa (mangál), liuliu ba reziliensia klimátika, protesaun tasi, konservasaun biodiversidade no meiu moris ne’ebé sustentavel.

Ministerio da Agricultura, Pecuaria, Pesca é Florestas servisu hamutuk ho Prezidente Autoridade Munisipiu Bobonaro no Parseiru Dezenvolvimentu Conservation International Timor-Leste – Kiwa RESTORE sei komemora Loron Mundiál Ai-parapa ba dala 4, ne’ebé realiza ho programa sira, ho tema nasionál; “Solusaun Bazeia ba Natureza – Proteje ekosistema Ai-parapa tuir matenek lokal ba habali vida moris.
Eventu ne’e hetan partisipasaun husi Vise Primeiru Ministru no Ministru Koordenadór Asuntu Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Habitasaun Komunitária, Mariano Assanami Sabino; Ministru Agrikultura, Pekuária, Peskas no Floresta, Marcos da Cruz; Sekretáriu Estadu Floresta nian, Fernandino da Costa; membru Governu sira seluk, parseiru dezenvolvimentu nasionál no internasionál sira, reprezentante diplomátiku sira, autoridade seguransa no defeza nian, autoridade postu munisípiu no administrativu Bobonaru nian, lider komunitáriu sira, no rezidente lokál sira.
Iha ninia diskursu, Vise-Primeiru Ministru Mariano Assanami Sabino subliña importánsia atu restaura no proteje ai-laran sira, hodi nota katak ai-laran sira, bee, no tasi maka esensiál atu sustenta ema no animál fuik sira. Nia mós destaka potensiál ekonómiku hosi konservasaun rekursu naturál sira, hodi hatete katak ekosistema sira ne’ebé jere ho di’ak bele hamosu rendimentu ba komunidade lokál sira liuhosi atrai vizitante sira no promove produtu lokál sira.
Nia husu ba ministériu relevante sira atu serbisu besik ho komunidade lokál sira hodi asegura katak esforsu konservasaun nian sira la’o liu eventu komemorativu sira no fó benefísiu sira ne’ebé dura ba povu.
“Ha’u husu ba ministériu sira atu koopera ho komunidade, la’ós de’it durante selebrasaun ne’e, maibé atu asegura katak esforsu sira ne’e lori benefísiu loloos,” nia dehan.
Sekretáriu Estadu Floresta reafirma kompromisu Governu nian hodi proteje no restaura ekosistema ai-parapa Timor-Leste nian durante komemorasaun Loron Mundiál Ai-parapa iha Aldeia Sanirin, Postu Administrativu Balibo, Munisípiu Bobonaro.
Nia realsa, Governu Konstitusionál Dasia kontinua fó prioridade ba restaurasaun ekosistema, reabilitasaun ai-parapa, agrofloresta, reflorestasaun, no dezenvolvimentu ekonomia verde nu’udar parte ida husi ninia ajenda ambientál nasionál. Nia mós husu atu iha kolaborasaun maka’as liután entre instituisaun governu nian, komunidade lokál sira, parseiru dezenvolvimentu sira, setór privadu, no joven sira hodi salvaguarda rekursu naturál nasaun nian.
“Hau mos hakarak konvida juventude Timor-Leste atu sai Embaixador Verde Juventude mak lider ba transformasaun ekologika. Liu husi edukasaun, inovasaun no voluntariadu floresta, ita bele transforma Timor-Leste sai nasaun ida ne’ebé matak, reziliente no sustentável,” nia dehan.
Selebrasaun Loron Mundiál Mangrove ba dala haat iha Balibo organiza liuhosi kolaborasaun Diresaun-Jerál Floresta, Sekretaria Estadu Floresta, Konservasaun Internasionál no parseiru nasionál no internasionál balun ne’ebé kompromete ba konservasaun ambientál no dezenvolvimentu sustentável iha Timor-Leste.
Lagoa Be Malae, rikusoin naturál Bobonaro nian, lokaliza iha Aldeia Sanirin, Postu Administrativu Balibo, Munisípiu Bobonaro, Lagoa Be Malae nu’udar rai-maran tasi-ibun ida ne’ebé importante liu iha Timor-Leste. Kobre maizumenus hektar 3,000, lagoa ne’e koñesidu ba nia beleza seníku, ai-laran mangrove ne’ebé luan, no biodiversidade ne’ebé riku, ne’ebé halo nia sai hanesan destinu ekoturizmu ne’ebé iha valór no fatin xave ba konservasaun ambientál.