Iha loron 14 fulan-jullu tinan 2026, Parlamentu Nasionál aprova, iha votasaun finál globál, Proposta Lei n.º 22/VI (2º) – Rejime Jerál Sistema Finanseiru no Atividade Bankária, ho votu afavór 51, laiha votu kontra, no abstensaun neen. Sesaun plenária ne’e prezide husi Prezidente Parlamentu, Maria Fernanda Lay, no hetan partisipasaun husi Vise-Ministra Finansas, Regina de Jesus de Sousa, Governadór Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL – Sigla iha lian portugés), Hélder Lopes, no Vise-Ministru Asuntus Parlamentares, Adérito Hugo da Costa.

Aprovasaun ba diploma ida-ne’e nu’udar reforma estruturál ida ba sistema finanseiru nasionál, ne’ebé substitui enkuadramentu legál ne’ebé vigora dezde tinan 2000 no estabelese rejime jurídiku foun ida ba setór finanseiru no bankáriu, ne’ebé adapta ba evolusaun ekonomia nasionál no mós ba padraun supervizaun no regulasaun finanseira internasionál.
Rejime foun ne’e hametin kompeténsia reguladór, fiskalizasaun no sansaun hosi Banku Sentrál Timor-Leste, introdús mekanizmu sira ne’ebé ho objetivu atu fortalese estabilidade finanseira, kria Fundu Rezolusaun no Fundu Garantia Depózitu, no mós ba dala uluk estabelese enkuadramentu jurídiku ba banku dezenvolvimentu sira. Diploma ne’e mós reforsa mekanizmu sira ba prevensaun no kombate brankeamentu kapitál no finansiamentu terrorizmu, no mós protesaun ba konsumidór, depozitante no investidór sira.
Lori Governu no Banku Sentrál Timor-Leste nia naran, Vise-Ministra Finansas agradese ba Parlamentu Nasionál ba nia apresiasaun ba diploma ne’e, debate ne’ebé konstrutivu no ba sentidu responsabilidade ne’ebé hatudu durante prosesu lejizlativu.
Governante ne’e destaka katak aprovasaun ba proposta lei ne’e “la’ós de’it aprovasaun ba dokumentu legál ida, maibé mós nu’udar kompromisu hamutuk entre Governu no Parlamentu Nasionál atu hametin konfiansa, estabilidade no modernizasaun ba sistema finanseiru nasionál”. Nia mós agradese ba Deputadus ba sira-nia kontribuisaun, sujestaun no rekomendasaun sira ne’ebé hato’o, ne’ebé permite atu hadi’a diploma ne’e hodi hatán ba dezafiu atuál no país nia nesesidades iha futuru.
Governadór Banku Sentrál Timor-Leste salienta katak lei foun ne’e moderniza no konsolida enkuadramentu jurídiku ne’ebé aplikavel ba instituisaun finanseira bankária no la’ós bankária, hodi bele reforsa kapasidade fiskalizasaun Banku Sentrál nian, promove estabilidade sistema finanseiru nian ne’ebé di’ak liu, no aliña Timor-Leste ho padraun internasionál sira kona-ba regulasaun prudensiál, jestaun risku, no mós prevensaun ba brankeamentu kapitál no finansiamentu terrorizmu.