Toleránsia Pontu iha loron 26 fulan-juñu relasiona ho serimónias fúnebres ba eis-Prezidente Repúblika Francisco Guterres “Lú Olo”

Prezidénsia Konsellu Ministrus

  Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál

...........................................................................................................................

Komunikadu Imprensa

Toleránsia Pontu iha loron 26 fulan-juñu relasiona ho serimónias fúnebres ba eis-Prezidente Repúblika Francisco Guterres “Lú Olo”

Konsidera katak Dr. Francisco Guterres, ne’ebé koñesidu liu ho naran “Lú Olo”, eis-Prezidente Parlamentu Nasionál no eis-Prezidente Repúblika hosi tinan 2017 to’o tinan 2022, hakotu iis iha loron 21 fulan-juñu tinan 2026, iha Malázia;

Haree katak ninia perkursu polítiku iha ligasaun kle’an ho luta ba independénsia Timór-Leste nian no, maski territóriu ne’e iha hela administrasaun portugeza, nia halo parte ona iha movimentu nasionalista sira;

Hodi rekoñese katak, durante tempu okupasaun indonézia, Lú Olo hala'o knaar lideransa polítika oioin iha movimentu rezisténsia ba libertasaun nasionál, sai hanesan figura ida ne'ebé iha influénsia iha luta ba libertasaun nasionál;

Hodi konsidera katak, hafoin Restaurasaun Independénsia iha fulan-Maiu 2002, Lú Olo sai nu’udar Prezidente Parlamentu Nasionál dahuluk no iha 2017 eleitu nu’udar Prezidente Repúblika Timór-Leste nian;

Haree ba serimónias fúnebres ne’ebé sei hala’o iha loron 26 fulan-juñu, iha Jardin dos Herois, Metinaru;

Haree ba ema lubun boot hakarak fó omenajen ikus ba Eroi Nasionál no eis Prezidente Repúblika;

Konsidera katak, tuir alínea a) husi n. 2 artigu da-7 husi Lei n. 10/2005, loron 10 fulan-agostu, ne’ebé altera husi Lei n. 3/2016, loron 25 fulan-maiu, no 10/2023, loron 5 fulan-abríl, prevee katak bele fó toleránsia pontu relasiona ho akontesimentu nasionál.

Ho konsidera katak tuir dispostu iha alínea d) husi n. 6 artigu da-7 hosi Lei n. 10/2005, loron 10 fulan-agostu, ne’ebé altera husi Lei n. 3/2016, loron 25 fulan-maiu, no Lei n. 10/2023, loron 5 fulan-abríl, kompeténsia Primeiru-Ministru nian hodi fó toleránsia pontu ba “funsionárius no ajentes hosi ministériu ka servisu sira ne’ebé depende ba sira, nune’e mós institutu no organizmu sira ne’ebé integra iha administrasaun indireta Estadu nian”;

Nune'e, tuir dispostu iha alínea a) hosi n. 2 no iha alínea d) hosi n. 6 artigu da-7 hosi Lei n. 10/2005, loron 10 fulan-agostu, ne'ebé altera hosi Lei n. 3/2016, loron 25 fulan-maiu, no Lei n. 10/2023, loron 5 fulan-abríl, Primeiru-Ministru ein-ezersísiu determina hanesan tuirmai:

  1. Fó toleránsia pontu iha loron 26 fulan-juñu tinan 2026, loron tomak.
  2. Despaxu ida-ne’e abranje ba funsionáriu, ajente no traballadór sira hotu ne’ebé hala’o atividade iha servisu administrasaun direta Estadu nian, tantu sentrál ka desentralizadu, ka iha organizmu administrasaun indireta nian
  3. La inklui iha númeru anteriór rekursus umanus hosi servisu públiku sira ne’ebé, tanba natureza hosi atividade ne’ebé sira hala’o, tenke hala’o nafatin serbisu durante períodu ne’e.
  4. Sein prejuizu ba kontinuidade no kualidade servisu públiku nian ne’ebé atu halo, dirijentes másimus husi servisu sira ne’ebé maka temi ona iha númeru anteriór, tenke fó dispensa ne’ebé hanesan ba devér asiduidade funsionáriu sira ne’e nian, ne’ebé sei determina bazeia ba oportunidade. REMATA

Publika bá.

Dili, loron 25 fulan-juñu tinan 2026

 Primeiru-Ministru, ein-substituisaun

Mariano Assanami Sabino Lopes

   Ba leten