Lutu Nasionál hodi Fó Omenajen ba Sua Exelénsia Dr. Francisco Guterres, Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste 2017-2022

Prezidénsia Konsellu Ministrus

  Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál

……………………………………………………………………………………………………………

Dekretu Governu

Lutu Nasionál hodi Fó Omenajen ba Sua Exelénsia Dr. Francisco Guterres, Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste 2017-2022

Francisco Guterres, koñesidu liu ho naran “Lú Olo”, moris iha loron 7 fulan-setembru tinan 1954, iha Osú, Munisípiu Vikeke, no mate iha loron 21 fulan-juñu tinan 2026, iha Malázia.

Ninia perkursu polítiku iha ligasaun kle’an ho luta ba independénsia Timor-Leste nian. Mezmu territóriu ne’e iha hela administrasaun portugeza, nia halo parte ona iha movimentu nasionalista sira.

Hafoin proklamasaun independénsia unilaterál iha loron 28 fulan-Novembru tinan 1975, no tuir mai invazaun Indonézia, Lú Olo tama iha rezisténsia nasionál. Durante tempu okupasaun nian, nia hala’o knaar lideransa polítika oioin iha movimentu rezisténsia ba libertasaun nasionál, sai hanesan figura ida ne’ebé iha influénsia iha luta ba libertasaun nasionál.

Hafoin referendu ne’ebé realiza iha loron 30 fulan-Agostu tinan 1999, nia eleitu nu’udar deputadu no Prezidente ba Asembleia Konstituinte, no tuirmai sai hanesan Prezidente dahuluk ba Parlamentu Nasionál, kargu ne’ebé nia kaer hosi tinan 2002 to’o 2007.

Iha tinan 2017, nia eleitu nu’udar Prezidente Repúblika Timor-Leste, simu kargu iha loron 20 fulan-Maiu tinan ne’ebá to’o tinan 2022.

 Tanba ne’e,

Governu dekreta, tuir n. 1 no 2. Artigu 41.º husi Lei n. 4/2024, loron 3 fulan-jullu, tuirmai:

Artigu 1.º

Dekreta Lutu Nasionál iha territóriu nasionál tomak, nu’udar sinál tristeza nian ba Dr. Francisco Guterres Lú Olo, eis-Prezidente Repúblika Demokrátika Timor-Leste nia mate.

Artigu 2.º

Períodu Lutu Nasionál hahú iha tuku 3 loraik iha loron 22 fulan-juñu no remata iha tuku 12 kalan iha loron 28 fulan-juñu.

Artigu 3.º.

1. Durante períodu Lutu Nasionál ne’ebé temi iha artigu anteriór, Bandeira Nasionál tenke hasa’e to’o ai-riin klaran de’it (meia haste), tuir Artigu 13.º Lei n. 2/2007, loron 18 fulan-janeiru.

2. Situasaun ne’ebé prevee iha númeru anteriór tenke kumpre iha edifísiu públiku hotu-hotu, inklui embaixadas, konsuladus no reprezentasaun sira seluk Estadu nian iha estranjeiru, no mós iha ró Estadu nian sira.

 

Artigu 4.º.

Diploma ida-ne’e tama iha vigór bainhira publika.

Aprova iha Konsellu Ministrus iha loron 22 fulan-juñu tinan 2026.

Primeiru-Ministru, ein-ezersísiu

Mariano Assanami Sabino Lopes

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=49931