Primeiru-Ministru lansa Portál Ekonomia Azul Timor-Leste nian

Iha loron 5 fulan-juñu tinan 2026, Governu Timor-Leste lansa Portál Ekonomia Azúl Timor-Leste nian, plataforma nasionál foun ida ne’ebé sei sai hanesan fonte sentrál informasaun nian kona-ba oseanu, setór marítimu sira, polítikas públikas, peskiza no inisiativa sira ba dezenvolvimentu sustentável país nian. 716390729 874907595665570 7754671555083847902 n 300x214 Primeiru Ministru lansa Portál Ekonomia Azul Timor Leste nian 716652596 874907802332216 8399205107290736197 n 300x187 Primeiru Ministru lansa Portál Ekonomia Azul Timor Leste nian 714486376 874907702332226 5838167435420647901 n 300x172 Primeiru Ministru lansa Portál Ekonomia Azul Timor Leste nian 716704210 874907635665566 3177901165998610243 n 300x202 Primeiru Ministru lansa Portál Ekonomia Azul Timor Leste nian

Dezenvolve plataforma dijitál foun ne’e atu apoia implementasaun Polítika no Planu Asaun ba Promosaun Ekonomia Azul ida ne’ebé Reziliente no Sustentavel iha Timor-Leste (2025–2035).

Portál ne’e lansa hosi Sua Exelénsia Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, durante selebrasaun ba Loron Nasionál Tasi nian ba dahuluk, ne’ebé selebra tinan-tinan iha loron 5 fulan-juñu, portál ne’e reflete kompromisu Governu Konstitusionál IX nian atu harii futuru ida ne’ebé prósperu bazeia ba utilizasaun sustentavel rekursus tasi nian.

«Ho lansamentu ofisiál ba Portál Ekonomia Azúl, ita halo tan pasu konkretu ida iha transformasaun ita-nia riku-soin mariña no marítima sai dezenvolvimentu sustentavel ba timoroan tomak», dehan Primeiru-Ministru Xanana Gusmão durante serimónia lansamentu ne’e.

Portál ne’e halibur informasaun kona-ba espasu tasi nian iha Timór-Leste no ninia objetivu atu apoia formulasaun polítikas públikas, hadi’a asesu populasaun nian ba informasaun, hametin kooperasaun entre parte interesada sira, no mós hasae liután koñesimentu kona-ba rekursu tasi nian iha  país ne’e.

Primeiru-Ministru destaka katak, maski Timor-Leste iha biodiversidade tasi nian ne’ebé riku, rekursu peska nian, potensiál ba turizmu tasi nian no rekursu naturál sira seluk, dezenvolvimentu sustentável sei depende ba jestaun ne’ebé responsavel.

Liuhusi sesaun sira ne’ebé dedika ba koñesimentu oseanu, konservasaun mariña, meius subsisténsia ne’ebé sustentável no governasaun tasi nian  ne’ebé integradu, plataforma ne’e sei kontribui atu hametin literasia oseánika, apoia planeamentu ba investimentus, insentiva peskiza no inovasaun, no mós kria oportunidade ba foin-sa’e sira, feto no komunidade tasi-ibun sira.

Xefe Governu mós salienta importánsia hodi asegura katak polítika no asaun nasionál sira ne’ebé relasiona ho tasi tenke komunika ho efetivu ba públiku.

Primeiru-Ministru konklui hodi konvida parte interesada hotu-hotu atu servisu hamutuk hodi garante katak Ekonomia Azul bele sai nu’udar motór dezenvolvimentu inkluzivu no  ambientalmente sustentavel ba jerasaun atuál no futuru.

Portal Ekonomia Azul Timor-Leste nian bele konsulta iha: economiaazul.gov.tl.

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=49585