Sorumutu Konsellu Ministrus loron 3 fulan-juñu tinan 2026

Prezidénsia Konsellu Ministrus

  Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál

……………………………………………………………………………………………………………

Komunikadu Imprensa

Sorumutu Konsellu Ministrus loron 3 fulan-juñu tinan 2026

Konsellu Ministrus hala’o sorumutu iha Palásiu Governu, Dili, no aprova ona projetu Rezolusaun Governu nian, ne’ebé hanaruk, to’o loron 31 fulan-dezembru tinan 2026, períodu vijénsia suspensaun ba ensinu, aprendizajen no prátika arte marsiál, no mós enserramentu temporáriu ba fatin no instalasaun hothotu ne’ebé utiliza ba ensinu, aprendizajen no prátika arte marsiál.

Desizaun ne’e kontinua Rezolusaun Governu n. 45/2023, loron 10 fulan-novembru, ne’ebé prolonga ona tuituir malu liuhosi Rezolusaun n. 17/2024, loron 24 fulan-abril, n. 60/2024, loron 7 fulan-novembru, n. 22/2025, loron 7 fulan-abril no n. 77/2025, loron 17 fulan-dezembru. Presupostu sira ne’ebé justifika suspensaun ne’e vigora nafatin, liuliu nesesidade atu hametin dame sosiál ne’ebé hetan ona dezde fulan-novembru 2023 no atu garante katak prátika arte marsiál sei bele halo de’it iha kontestu desportivu, hodi kontribui ba formasaun sívika no umanista ba joven sira.

Iha loron 30 fulan-jullu tinan 2025, Governu Konstitusionál IX aprova proposta lei ida, ne’ebé submete ona ba Parlamentu Nasionál, ne’ebé ho objetivu atu regula rejime jurídiku foun ba prátika arte marsiál. To’o nia aprovasaun no tama iha vigór, kontinua nafatin suspensaun no enserramentu temporáriu ba fatin sira ne’ebé utiliza ba ensinu, aprendizajen no prátika arte marsiál.

 *****

Konsellu Ministrus apoia metodolojia foun ba preparasaun orsamentál, ne’ebé aprezenta husi Ministra Finansas, Santina José Rodrigues F. Viegas Cardoso, ne’ebé sei aplika ba dala uluk iha elaborasaun Orsamentu Jerál Estadu nian ba tinan 2027 no sei sai matadalan ba prosesu orsamentál tuirmai. Reforma ne’ebé enkuadra iha Dekretu-Lei n. 42/2025, loron 30 fulan-jullu, ne’ebé ho objetivu atu hametin dixiplina orsamentál, hadi’a aliñamentu entre prioridades polítikas Governu nian no alokasaun rekursus públikus, no mós promove planeamentu finanseiru plurianuál ne’ebé rigorozu liu.

Modelu foun ne’e prevee katak ministériu sira prepara sira-nia proposta orsamentál bazeia ba prioridade polítika ne’ebé define ona antes, limite orsamentál ne’ebé estabelese ona, no mós estimativa finanseira ba tinan hirak tuirmai, hodi reforsa previzibilidade ba despezas públikas no avaliasaun ba kustu polítika Governu nian.

Durante aprezentasaun ne’e, analiza mós mudansa prinsipál sira iha prosesu orsamentál, inklui kriasaun hosi Komité Revizaun Polítika, ne’ebé substitui Komité Revizaun Orsamentál anteriór no sei responsavel ba avaliasaun no mós verifikasaun ba prioridades hosi proposta ministeriál sira, nune’e mós adosaun hosi modelus padronizadus hodi prepara propostas no reforsa monitorizasaun ezekusaun no mós dezempeñu programas públikus.

Aprezenta mós planu ba preparasaun OJE 2027, ne’ebé prevee, entre fulan-juñu no fulan-setembru, definisaun ba prioridades polítikas, submisaun no avaliasaun ba propostas husi ministériu sira, hala’o jornada orsamentál, no mós aprovasaun ba proposta orsamentál husi Konsellu Ministrus molok hato’o ba Parlamentu Nasionál to’o loron 1 fulan-outubru tinan 2026.

 *****

Konsellu Ministrus aprova proposta Rezolusaun Parlamentu Nasionál, ne’ebé aprezenta husi Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Bendito dos Santos Freitas no hosi Vise-Ministra ba Asuntus ASEAN, Milena Maria da Costa Rangel,  ba ratifikasaun Protokolu Cebu ne’ebé Altera Karta Asosiasaun Nasoins Sudeste Aziátiku (ASEAN) nian.

Protokolu ne’ebé adota iha Simeira ASEAN ba dala 48, ne’ebé hala’o iha Cebu, Filipinas, iha loron 8 fulan-maiu tinan 2026, atualiza formalmente Karta ASEAN nian hodi reflete admisaun Timor-Leste nian nu’udar Estadu-Membru ba dala sanulu-resin-ida Organizasaun ne’e nian. Alterasaun ne’e inklui atualizasaun ba lista ofisiál Estadus-Membrus nian, no mós bandeira no emblema ASEAN.

Ratifikasaun ba instrumentu ida-ne’e nu’udar pasu ida tan iha prosesu integrasaun plena Timor-Leste nian iha ASEAN, hodi asegura partisipasaun nasaun nian iha enkuadramentu institusionál organizasaun ne’e nian no mós kumprimentu ba kompromisu sira ne’ebé hala’o ona ho nia adezaun ba Karta ASEAN.

*****

Konsellu Ministrus fó podér tomak ba Embaixadora Timor-Leste ba Komunidade Austrália, Inês Maria de Almeida, hodi asina deklarasaun intensaun ba Estabelesimentu Relasaun Diplomátika entre Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Governu Estadus Federadus Mikronézia nian.

Ho inisiativa ida ne’e, objetivu atu formaliza estabelesimentu relasaun diplomátika entre nasaun rua ne’e, tuir prinsípiu sira husi Karta Nasoins Unidas no Konvensaun Viena nian kona-ba Relasaun Diplomátika, loron 18 fulan-abríl tinan 1961.

Desizaun ne’e reflete interese mútuu Timor-Leste no Estadus Federadus Mikronézia nian atu hametin lasu amizade no kooperasaun bilaterál, hodi kontribui ba hametin dame no seguransa internasionál, bazeia ba prinsípiu igualdade entre Estadus, soberania nasionál, independénsia, integridade territoriál no laiha interferénsia ba asuntus internus.

 Konsellu Ministrus fó apoiu ba asinatura memorandu entendimentu rua entre Timor-Leste no Repúblika Sosialista Vietname iha área edukasaun no ensinu superiór.

Akordu sira ne’e ho objetivu atu hametin kooperasaun bilaterál liuhosi promove parserias entre instituisoins ensinu no peskiza, interkámbiu estudantes, dosentes, no espesialistas, fahe prátika no esperiénsia edukativa sira ne’ebé di’ak, dezenvolvimentu programas formasaun no peskiza nian, no mós promosaun oportunidades ba bolsa estudu, depende ba disponibilidade rekursus hosi parte rua.

 Memorandu entendimentu iha área edukasaun sei asina hosi Ministra Edukasaun, Dulce de Jesus Soares, no Ministra Edukasaun no Formasaun Profisionál Vietname nian. Memorandu entendimentu iha área ensinu superiór, siénsia, no kultura sei asina hosi Vise Primeiru-Ministru no Ministru Ensinu Superiór, Siénsia no Kultura ein-ezersísiu, Mariano Assanami Sabino. Akordu rua ne’e sei asina hosi Ministru Edukasaun no Formasaun Vietname nian.

*****

Konsellu Ministrus asiste aprezentasaun husi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, kona-ba realizasaun Semana Nasionál Oseanu 2026, ne’ebé hala’o hosi loron 3 to’o loron 8 fulan-juñu, ho atividade sira iha Dili, Ataúro, Lautein no munisípiu sira seluk.

Inisiativa ne’e halo parte iha selebrasaun sira Loron Nasionál Tasi nian dahuluk, ne’ebé selebra iha loron 5 fulan-juñu, no termina ho selebrasaun Loron Mundiál Oseanu iha loron 8 fulan-juñu. Estabelese Loron Nasionál Tasi nian liuhosi Rezolusaun Governu n. 67/2025, loron 24 fulan-outubru, ho objetivu atu hasae konxiénsia kona-ba importánsia estratéjika tasi nian ba Timor-Leste, hodi promove protesaun ba ekosistema tasi, utilizasaun sustentável ba rekursus tasi nian no dezenvolvimentu ekonomia azúl.

 Iha semana tomak, sei hala’o atividade oioin ne’ebé foka ba sensibilizasaun, edukasaun, kultura, turizmu, desportu, konservasaun ambientál no valorizasaun ba patrimóniu marítimu nasionál. Programa ne’e inklui inaugurasaun espozisaun fotográfika iha fatin-nakloke kona-ba Paseiu Marítimu Dili, Desfile Oseanu, Feira Oseanu, lansamentu Portál Ekonomia Azul, Feira Turizmu Marítimu, atividade limpeza tasi-ibun, husik lenuk, konkursu kulturál no edukativu, selebrasaun relijioza, atividade komunitária, no mós inisiativa konservasaun tasi. Programa ne’e mós habelar ba eskola sira iha Timor-Leste laran tomak, liuhosi inisiativa sira ne’ebé hala’o hosi loron 1 to’o loron 8 fulan-juñu ne’ebé foka ba edukasaun ambientál no protesaun tasi.

 *****

Tuir projetu ne’ebé aprezenta hosi Vise-Ministru Komérsiu, Augusto Júnior Trindade, Konsellu Ministrus delibera aseita hala’o iha Timor-Leste Reuniaun Komité Koordenasaun ASEAN ba Servisus (CCS) nian ba dala 115, ne’ebé prevee ona ba trimestre dahuluk tinan 2027, tuir saida maka propoin hosi Sekretariadu ASEAN, nu’udar mós parte ida husi ninia membru nia obrigasaun no mós preparasaun ba nia Prezidénsia ASEAN iha tinan 2029.

 CCS nu’udar órgaun prinsipál ASEAN nian ne’ebé responsavel ba koordenasaun polítikas integrasaun no liberalizasaun komérsiu servisus nian, ne’ebé serbisu hodi promove redusaun barreira komérsiu, abertura merkadu servisu no mobilidade profisionál kualifikadu sira entre Estadus-Membrus ASEAN nian.

 Hala’o enkontru ne’e iha Timor-Leste nu’udar oportunidade ne’ebé estratéjikamente importante ba kontinuasaun integrasaun Timor-Leste iha ASEAN no ba hametin partisipasaun ativa nasaun nian iha mekanizmu setoriál sira ASEAN nian, nune’e mós permite ministériu no ajénsia relevante sira atu hetan esperiénsia prátika iha jestaun reuniaun ASEAN, protokolu diplomátiku, koordenasaun lojístika no envolvimentu parte interesada sira.

*****

Ikusliu, Konsellu Ministrus aprova projetu Rezolusaun Governu, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Interiór, Francisco da Costa Guterres, kona-ba definisaun nesesidade anuál hosi pesoál ne’ebé sei rekruta ba Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL) iha tinan 2026.

 Rezolusaun Governu nian estabelese ba 350 númeru vaga adisionál ne’ebé sei rekruta hosi PNTL iha tinan 2026, ne’ebé aumenta ba vaga 400 ne’ebé antes ne’e aprova ona ba admisaun iha Kursu Formasaun Ajente, hodi aumenta totál vaga 750. Husi vaga sira ne’ebé prevee ona, 400 destina ba polisiamentu jerál ne’ebé asegura hosi Komandu Munisipál sira no 350 ba reforsu Unidade Espesializada no Rezerva PNTL nian, maka hanesan Unidade Polísia Marítima, Unidade Patrullamentu Fronteira no Unidade Espesiál Polísia.

 Medida ida-ne’e ho objetivu atu hametin kapasidade operasionál PNTL nian atu hatán ba nesesidade seguransa nasionál, hodi konsidera dezafiu sira ne’ebé relasiona ho prosesu eleitorál sira ne’ebé sei mai, protesaun fronteira no Timor-Leste nia Prezidénsia ba ASEAN iha tinan 2029. REMATA

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=49529