Ministru Komérsiu no Indústria destaka Timor-Leste nia kompromisu ba integrasaun ekonómika rejionál no globál iha Forum Komérsiu ADB-Banku Mundiál 2026

Ministru Komérsiu no Indústria, Nino Pereira, iha loron 12 fulan-maiu tinan 2026, halo diskursu iha sesaun plenária abertura Forum Komérsiu ADB-Banku Mundiál tinan 2026 nian, ne’ebé hala’o iha Otél Kempinski, Bangkok, Tailándia.  Ministru Komérsiu no Indústria destaka Timor Leste nia kompromisu ba integrasaun ekonómika rejionál no globál iha Forum Komérsiu ADB Banku Mundiál 2026  Ministru Komérsiu no Indústria destaka Timor Leste nia kompromisu ba integrasaun ekonómika rejionál no globál iha Forum Komérsiu ADB Banku Mundiál 2026  Ministru Komérsiu no Indústria destaka Timor Leste nia kompromisu ba integrasaun ekonómika rejionál no globál iha Forum Komérsiu ADB Banku Mundiál 2026  Ministru Komérsiu no Indústria destaka Timor Leste nia kompromisu ba integrasaun ekonómika rejionál no globál iha Forum Komérsiu ADB Banku Mundiál 2026

Forum ne’ebé organiza hosi Banku Aziátiku Dezenvolvimentu no Banku Mundiál, iha kolaborasaun ho IMD Business School no Paris School of Economics, ne’e hala’o ho tema “Polítika Komérsiu iha Mundu ida ne’ebé Fragmentadu: Adezaun, Polítika Industriál no Multilateralizmu Foun”.

Iha nia intervensaun, Ministru ne’e hateten katak kontestu komérsiu globál atuál kontinua marka ho inserteza polítika, medida polítika industriál no tensaun jeopolítika. Iha kontestu ida-ne’e, nia subliña importánsia hosi kooperasaun, previzibilidade no sistema komérsiu multilaterál ida ne’ebé bazeia ba regra sira.

Nino Pereira destaka mós Timor-Leste nia adezaun ba Organizasaun Mundiál Komérsiu iha tinan 2024, no país nia admisaun nu’udar membru plenu direitu hosi Asosiasaun Nasoins Sudeste Aziátiku iha tinan 2025, hanesan marka fundamental iha prosesu integrasaun ekonómika rejionál no globál.

Ministru reafirma kompromisu Governu nian atu aliña polítika nasionál no kuadru jurídiku ho kompromisu rejionál, no mós atu promove diversifikasaun ekonómika, fasilitasaun komérsiu, koerénsia regulatória, reforsu kapasidade institusionál no kreximentu ekonómiku ne’ebé inkluzivu.

Iha enserramentu, Nino Pereira reafirma Timor-Leste nia disponibilidade atu hametin kooperasaun ho parseirus internasionais, inklui Banku Aziátiku Dezenvolvimentu no Banku Mundiál, ho objetivu atu apoia sistema komersiál rejionál no globál ida ne’ebé inkluzivu, reziliente no sustentável liu.

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=49085