Ministru Negósius Estranjeirus eleitu nu’udar Primeiru Vise-Prezidente ESCAP no prezide Debate Jerál iha Bankoke
Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Bendito dos Santos Freitas, eleitu nu’udar Primeiru Vise-Prezidente ba Sesaun Komisaun Ekonómika no Sosiál Nasoins Unidas nian ba Ázia no Pasífiku (ESCAP) ba da-82 no prezide Debate Jerál kona-ba Pontu 2 hosi Ajenda, iha loron 20 fulan-abríl tinan 2026, iha Bankoke, Tailándia.

Eleisaun ne’e hala’o durante sesaun abertura no reflete rekoñesimentu partisipasaun Timor-Leste nian iha kooperasaun rejionál no multilaterál iha Ázia no Pasífiku. Ezersísiu ba funsaun hirak-ne’e reforsa prezensa nasionál iha sistema Nasoins Unidas, tuir ninia prioridades nu’udar país membru ida hosi grupu Nasaun Illa Ki’ik sira ne’ebé iha hela Dezenvolvimentu (SIDS, akrónimu iha lian Inglés) no hosi grupu País Menus Dezenvolvidu sira (LDC, sigla iha lian Inglés).
Bainhira prezide Debate Jerál, ho tema “Oportunidade no Solusaun sira ba Futuru ida ne’ebé Sustentável”, Ministru lidera intervensaun hosi ministrus, funsionárius importantes no parseiru dezenvolvimentu sira kona-ba dezenvolvimentu inkluzivu, reziliénsia ekonómika no kooperasaun rejionál. Debate ne’e ko’alia kona-ba tema sira hanesan transformasaun ekonómika, inkluzaun sosiál, reziliénsia klimátika no nesesidade ba resposta koordenada hasoru inserteza globál ohin loron nian.
Iha ninia intervensaun nasionál, ne’ebé aprezenta iha ámbitu Pontu 4 husi Ajenda ne’e, ne’ebé dedika ba País Menus Dezenvolvidu sira, País sira ne’ebé iha hela Dezenvolvimentu ne’ebé Laiha Tasi-ibun (LLDC), no Nasaun Illa Ki’ik sira ne’ebé iha hela Dezenvolvimentu, Ministru ne’e destaka kontestu internasionál ne’ebé marka ho dezafiu simultáneu, inklui instabilidade ekonómika, inseguransa alimentár, presaun dívida no impaktu hosi mudansa klimátika, ho efeitu ne’ebé makaas liu ba país sira ne’ebé vulneravel liu.
Xefe diplomasia nasionál ne’e reafirma kompromisu Timor-Leste nian ba Programa Asaun Doha, hanesan kuadru orientadór hodi hametin reziliénsia, kapasidade produtiva no trajetória tranzisaun nian ne’ebé sustentavel. Nia temi nu’udar prioridade maka, transformasaun estruturál ekonomia, reforsu kapasidade institusionál no dezenvolvimentu parserias ne’ebé aliña ho prioridade nasionál.
Nu’udar Prezidente Grupu País Menus Dezenvolvidu sira kona-ba Mudansa Klimátika ba períodu tinan 2026–2027, Bendito Freitas destaka nesesidade atu hametin asaun koletiva kona-ba justisa klimátika, finansiamentu adaptasaun no mekanizmu atu hatán ba lakon no estragu, ho subliña papél diplomasia klimátika iha Timor-Leste nia polítika esterna.
Iha debate nivel altu ho tema "La bele husik ema ida iha kotuk: promove sosiedade ida ba idade hotu-hotu iha Ázia no Pasífiku", governante ne'e partisipa hanesan oradór, hodi aborda trajetória dezenvolvimentu Timor-Leste nian, ne'ebé marka ho dezafiu estruturál no mós oportunidade sira ne'ebé relasiona ho ninia populasaun joven, lokalizasaun estratéjika no integrasaun rejionál. Nia temi investimentu iha kapitál umanu, reforsu institusionál, diversifikasaun ekonómika no kooperasaun internasionál nu’udar prioridade.
Durante sesaun ne’e, Ministru Bendito Freitas hasoru malu ho Sekretáriu-Jerál Adjunta Nasoins Unidas no Sekretária Ezekutiva ESCAP nian, Armida Salsiah Alisjahbana, no parte rua diskute kona-ba hametin kooperasaun iha área sira hanesan transformasaun ekonómika, inkluzaun sosiál, reziliénsia klimátika, no mós apoiu ba formulasaun polítika públika ne’ebé bazeia ba evidénsia. Konkorda ona katak sei halo kontaktus téknikus hodi halo akompañamentu ba área kooperasaun sira ne'ebé identifika ona.
Ministru hetan akompañamentu hosi Embaixadór Timor-Leste ba Reinu Tailándia no Reprezentante Permanente ba ESCAP, Francisco Tilman Cepeda, nune’e mós hosi delegasaun nasionál. g7+ mós partisipa iha sesaun ne’e, ne’ebé reprezenta husi nia Sekretáriu-Jerál, Helder da Costa.
Timor-Leste nia partisipasaun iha Sesaun ESCAP ba da-82 kontinua to’o loron 24 fulan-abril iha Sentru Konferénsia Nasoins Unidas iha Bankoke.
Hafoin sorumutu ESCAP nian, Ministru partisipa iha Sorumutu Ministeriál ASEAN-Uniaun Europeia ba dala 25 iha loron 27 no 28 fulan-abril, iha Bandar Seri Begawan, Brunei Darussalam, nu’udar parte hosi parseria estratéjika entre rejiaun rua ne’e. Hosi loron 3 to’o loron 5 fulan-maiu, nia akompaña Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão iha vizita ofisiál ida ba Brunei Darussalam no, hosi loron 7 to’o loron 9 fulan-maiu, Ministru hola parte iha delegasaun nasionál ba Simeira ASEAN ba da-48, ne’ebé sei hala’o iha Cebu, Filipinas.






































