Governu reforsa koordenasaun ho parseiru dezenvolvimentu sira iha setór agrikultura, pekuária, peskas no florestas

Iha loron 16 fulan-abríl tinan 2026, iha Dili, Ministru Agrikultura, Pekuária, Peska no Florestas, Marcos da Cruz, prezide enkontru koordenasaun ida ho parseiru dezenvolvimentu sira ho objetivu atu reforsa armonizasaun no aliñamentu intervensaun iha setór agrikultura, pekuária, peskas no florestas. 674549246 847527908387427 1041342667820994499 n 300x220 Governu reforsa koordenasaun ho parseiru dezenvolvimentu sira iha setór agrikultura, pekuária, peskas no florestas 671977993 847528848387333 8856349906702417667 n 300x170 Governu reforsa koordenasaun ho parseiru dezenvolvimentu sira iha setór agrikultura, pekuária, peskas no florestas 672264152 847527258387492 270636877674136321 n 300x207 Governu reforsa koordenasaun ho parseiru dezenvolvimentu sira iha setór agrikultura, pekuária, peskas no florestas 671612247 847526925054192 5143562503330063220 n 300x167 Governu reforsa koordenasaun ho parseiru dezenvolvimentu sira iha setór agrikultura, pekuária, peskas no florestas

Inisiativa ne’e ho objetivu atu hadi’a koordenasaun entre entidade públika no parseiru internasionál sira, hodibele korrije limitasaun hirak ne’ebé identifika ona no mós garante implementasaun programa no projetu sira iha setór hirak-ne’e la’o efikás liu, atu nune’e bele fó benefísiu diretu ba populasaun, liuliu liuhosi hasa’e rendimentu família nian, hadi’a kondisaun moris no seguransa alimentár.

Durante sorumutu ne’e, analiza rezultadu sira ne’ebé alkansa ona iha tinan kotuk, ho fahe informasaun entre Ministériu no parseiru dezenvolvimentu sira kona-ba atividade ne’ebé hala’o, progresu ne’ebé alkansa, no mós limitasaun sira ne’ebé identifika ona.

Ministru Marcos da Cruz subliña katak setór agrikultura sai hanesan baze ba ekonomia rurál, garante moris  populasaun nian no mós kontribui ba hasa’e produtividade, hametin kadeia valór no adosaun prátika reziliente. Iha pekuária, hadi’a servisu saúde animal  no sistema produsaun kontribui ba hasa’e rendimentu rurál. Iha setór peskas, jestaun sustentável no dezenvolvimentu akuakultura nian, ne’ebé hetan apoiu hodi hadi’a infraestrutura no kondisaun bázika sira, hatudu potensiál aas ida ba kreximentu ekonómiku no hadi’a nutrisaun. Iha setór florestál, protesaun ba biodiversidade no utilizasaun sustentável ba rekursus naturais sai nafatin krusiál ba futuru ambientál no ekonómiku.

Tuir Ministru, kooperasaun ne’ebé eziste fó ona impaktu pozitivu iha dezenvolvimentu setór agrikultura, ortikultura, pekuária, peskas no florestas. Hanesan ezemplu, nia salienta aumentu iha konsumu ikan, ne’ebé sa’e hosi kilograma 6,1 per kapita iha tinan 2012 sai kilograma 8,7, ne’ebé hatudu progresu ne’ebé signifikativu, liuliu iha área akuakultura nian.

Identifika mós área sira ne’ebé presiza reforsu koordenasaun, liuliu iha implementasaun programa iha nivel munisipál, inklui distribuisaun ekipamentu agríkola nian. Sorumutu ne’e fó dalan ba definisaun medida sira hodi hadi’a koordenasaun entre nivel oioin intervensaun nian, ho objetivu atu hasa’e efikásia hosi asaun sira iha terrenu.

Iha sesaun ne’e hetan partisipasaun hosi membru Governu sira, reprezentante korpu diplomátiku, organizasaun internasionál no parseiru dezenvolvimentu sira, inklui reprezentantes  hosi Estadus Unidus Amérika, Japaun no Banku Mundiál, nune’e mós responsavel hosi entidade nasionál oioin ne’ebé iha ligasaun ho setór ne’e.

Partisipante sira afirma filafali sira-nia kompromisu hodi hametin koordenasaun no kooperasaun entre entidade sira ne’ebé envolve, ho objetivu atu hadi’a rezultadus iha setór agrikultura, pekuária, peskas no florestas, no mós kontribui ba hasa’e rendimentu família no dezenvolvimentu ekonómiku nasionál.

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=48572