Governu asina akordu subvensaun anuál ho Konferénsia Episkopál Timorense

Governu, liuhusi Gabinete Apoiu ba Sosiedade Sivíl no reprezenta husi Vise-Primeiru-Ministru no Ministru Koordenadór Asuntus Sosiais, Mariano Assanami Sabino, no Konferénsia Episkopál Timorense (CET, sigla iha lian portugés), ne’ebé reprezenta husi Pró-Prezidente CET no Bispu Dioseze Maliana, Dom Norberto do Amaral, formaliza asinatura ba akordu subvensaun anuál ida, iha serimónia ida ne’ebé hala’o iha loron 8 fulan-abril tinan 2026, iha Palásiu Governu, Dili. 666023500 842099245599523 2132352513711908370 n 300x199 Governu asina akordu subvensaun anuál ho Konferénsia Episkopál Timorense 670343320 842099925599455 8323552744412619247 n 297x225 Governu asina akordu subvensaun anuál ho Konferénsia Episkopál Timorense 668710293 842099345599513 4665902398019926290 n 300x199 Governu asina akordu subvensaun anuál ho Konferénsia Episkopál Timorense 663306106 842099485599499 7804016977552415168 n 300x199 Governu asina akordu subvensaun anuál ho Konferénsia Episkopál Timorense 669276917 842099208932860 8246798732213415054 n 300x199 Governu asina akordu subvensaun anuál ho Konferénsia Episkopál Timorense 668095648 842098665599581 135798307670821321 n 300x199 Governu asina akordu subvensaun anuál ho Konferénsia Episkopál Timorense 668901918 842099558932825 6552874738433467610 n 300x199 Governu asina akordu subvensaun anuál ho Konferénsia Episkopál Timorense

Akordu ne’e estabelese atribuisaun subvensaun públika ida ho valór totál dolar amerikanu millaun sanulu-resin-lima ba tinan finanseiru 2026. Finansiamentu ne’e sei aplika ba atividade sira iha área edukasaun (40%), sosiál (30%), governu ekleziál (20%), no jestaun ba subvensaun ne’e rasik (10%).

Iha ninia diskursu, Dom Norberto do Amaral afirma katak “aktu anuál ida-ne’e la’ós de’it formalidade administrativa ida”; ida-ne’e nu’udar símbolu reál husi parseria estratéjika ida entre Estadu no Igreja, ne’ebé unidus iha kompromisu ida ne’ebé metin ba dezenvolvimentu integrál povu timoroan nian”. Nia hatutan mós espetativa atu “instrumentu kolaborasaun ida-ne’e bele hametin relasaun entre Igreja no Estadu, bazeia ba serbisu bein komún” no hateten katak ninia objetivu “mak atu forma sidadaun sira ne’ebé loos no futuru lider sira ne’ebé iha kapasidade atu transforma ita-nia sosiedade”.

Akordu ida-ne’e selebra bazeia ba konkordata ne’ebé asina iha loron 14 fulan-agostu tinan 2015, entre Repúblika Demokrátika Timor-Leste no Santa Sé, ne’ebé estabelese kuadru jurídiku husi relasoins bilaterais entre Estadu rua, no mós Akordu-Kuadru ne’ebé asina iha loron 16 fulan-juñu tinan 2017 entre Governu no CET.  Akordu sira-ne’e prevee kontribuisaun anuál ida, tuir disponibilidade finanseira Governu nian, ba atividades ho karakter sosiál, edukativu no governu ekleziál Igreja Katólika nian. Kuantitativu no modalidades ba konsesaun subvensaun nian, sei regula kada tinan liuhusi akordus espesífikus entre Governu no Konferénsia Episkopál Timorense.

Vise-Primeiru-Ministru hateten katak apoiu Governu nian reflete kompromisu ba dezenvolvimentu umanu no sosiál, liuliu ba edukasaun no mós ba papél instituisaun relijioza sira-nian iha formasaun ba sidadaun no futuru lider sira.

Serimónia ne’e sura ho prezensa husi Arsebispu Dili no Prezidente CET, Dom Virgílio Cardeal do Carmo da Silva, Bispu Baukau no Sekretáriu-Jerál CET, Dom Leandro Maria Alves, Enkarregadu Negósius Nunsiatura Apostólika iha Timor-Leste, Monseñór Marcel Smejkal, Koordenadór Gabinete Apoiu ba Sosiedade Sivíl, Joaquim Freitas, nune’e mós reprezentantes relijiozu no konvidadu sira seluk.

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=48316