Sorumutu Konsellu Ministru, loron 29, fulan Marsu, tinan 2011

IV GOVERNO CONSTITUCIONAL

SECRETARIA DE ESTADO DO CONSELHO DE MINISTROS

……………………………………………………………………………………………………………………………

KOMUNIKADU BA IMPRENSA

Sorumutu Konsellu Ministru, loron 29 , fulan Marsu 2011

Konsellu Ministru hala’o sorumutu iha tersa-feira ne’e, loron 29, fulan Marsu 2011, iha sala sorumutu Konsellu Ministru nian, iha Palásiu Governu, iha Díli hodi aprova ona:

1. Proposta Dekretu-Lei kona-ba Programa ba Dezenvolvimentu Desentralizadu I no II

Dezenvolvimentu lokál no aumentu empreza oin-oin iha distritu sira, hetan promosaun liu hosi fó obra konstrusaun sivil nian ba empreza lokál sira, ne’ebé atu konstroe no reabilita infra-estrutura sira ho koñesimentu no responsabilidade.

Programa Dezenvolvimentu Desentralizadu nian reprezenta, nune’e, medida esensiál ida atu hametin ekonomia iha distritu no atu hamosu no dezenvolve empreza lokál sira, hodi halo konstrusaun no reabilitasaun ba infra-estrutura iha distritu sira. Esperiénsia ne’ebé hetan ho implementasaun ba programa hirak hanesan iha tinan hirak liubá permite ezekusaun ida efikás liu hosi diploma ida ne’e.

Dokumentu ne’e inklui regra sira kona-ba Programa sira ba Dezenvolvimentu Desentralizadu I no II, hodi define prosedimentu kona-ba fó traballu konstrusaun sivil nian to’o osan dólar amerikanu rihun atus ida limanulu no rihun atus lima, ba empreza lokál sira ne’ebé ho sede iha sub-distritu no distritu sira.

2. Rezolusaun kona-ba nomeasaun ba Diretór Sekretariadu Projetu boot sira

Konsellu Ministru, halo nomeasaun temporária no iha rejime komisaun servisu nian, ba Manuel Monteiro, Diretór Nasionál ba Aprovizionamentu Ministériu Finansa nian, nu’udar Diretór ba Sekretariadu Projetu boot sira. Sekretariadu ida ne’e hodi fó apoiu tékniku ba Konsellu Administrasaun ba Fundu Infra-estrutura nian ne’ebé mak iha responsabilidade ba aprovasaun no koordenasaun ba programa no projetu estratéjiku sira ne’ebé destina ba akizisaun, konstrusaun no dezenvolvimentu ba infra-estrutura oin-oin ne’ebé promove kresimentu estratéjiku país nian. Fundu ba Infra-estrutura sira, nu’udar ita hatene, atu finansia projetu hirak ne’e.

Konsellu Ministrus analiza mós:

1. Aprezentasaun website Globalfoods.net

Globalfoods Networks Inc. aprezenta ba Konsellu Ministrua projetu empreza, ne’ebé fornese solusaun hirak liu husi internet ba emprezáriu husi ramu alimentár. Objetivu jerál projetu nian atu aumenta kualidade produsaun ba bein alimentár iha paíz, dezenvolve esportasaun no mellora importasaun.

2. Análize Polítika no Prosesu ba importasaun no Despaxu ba Veíkulu Motór sira iha Timor-Leste

Governu preokupa hela ho impaktu no aplikasaun polítika no prátika ne’ebé iha relasaun ho importasaun veíkulu motorizadu sira. Nu’udár ninia responsabilidade atu promove dezenvolvimentu no proteje konsumidór sira no meiu ambiente, hato’o “Análize ida ba Polítika no Prosesu ba importasaun no Dezembarasu ba Veíkulu Motór sira iha Timor-Leste”. Estudu ne’e aprezenta ona ba Konsellu Ministrus, no ninia objetivu atu muda prosesu  hodi mellora komersializasaun no fatór hirak seluk ne’ebé iha relasaun ho importasaun veíkulu motorizadu sira.

3. Rezolusaun ne’ebé aprova Estabelesimentu Mekanismu Grupu Traballu ba Jéneru iha Nível Nasionál no Distritál

Sekretaria Estadu ba Promosaun Igualdade (SEPI) estabelese no implementa ona mekanismu ida iha Ministériu ida-idak no Sekretaria Estadu Prezidénsia Konsellu Ministrus atu garante integrasauna ba perspetiva ida kona-ba jéneru no dezenvolvimentu estratéjia, polítika, programa no lejislasaun iha Ámbitu Governu nian. Mekanismu ida ne’e iha funsionamentu hela liu ona tinan rua. SEPI hakarak haboot tan mekanismu integrasaun  ba jéneru ida ne’e , atu nune’e habiit no hadi’a ninia efikásia, iha rekoñesimentu katak, realizasaun ba igualdade jéneru nu’udár prioridade ida no prioridade ida ba Governu no ba povu Timor-Leste.

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=4830