Sekretária Estadu Igualdade, Elvina Sousa Carvalho, partisipa iha Sesaun Komisaun ba da-70 kona-ba Estatutu Feto (CSW70) nian, ne’ebé hala’o hosi loron 9 to’o 19 fulan-marsu tinan 2026, iha sede Nasoins Unidas iha Novaiorke, ne’ebé dedika ba tema ‘’Garante no Reforsa Asesu Justisa ba Feto no Labarik-feto Hotu-hotu”. Delegasaun nasionál ne’e inklui mós Reprezentante Permanente ba Nasoins Unidas, Embaixadór Dionisio Babo Soares.

Timor-Leste nia partisipasaun halo parte iha kompromisu governu hodi promove igualdade jéneru, reforsa asesu ba justisa no halakon violénsia bazeia ba jéneru, tuir kompromisu internasionál sira ne’ebé assume ona iha ámbitu Nasoins Unidas nian.
Iha loron 10 fulan-marsu, Sekretária Estadu Igualdade ko’alia hodi Komunidade País Lian Portugés (CPLP, sigla iha lian Portugés) nia naran, iha ne’ebé nia destaka katak asesu ba justisa nu’udar pilár ida ba dignidade umana, dezenvolvimentu sustentável, no pás. Iha ninia intervensaun, Elvina Sousa Carvalho subliña nesesidade ba sistema jurídiku sira ne’ebé ekuitativu no inkluzivu, no mós eliminasaun lei no prátika diskriminatória sira, nune’e mós hasai barreira estruturál sira ne’ebé limita ezersísiu ba direitus feto no labarik-feto sira-nian.
Sekretária Estadu mós hatete katak, maski iha progresu, nafatin iha dezigualdade ne’ebé boot, ho feto sira kaer de’it besik 64% hosi direitu legál sira ne’ebé disponivel ba mane sira iha nivel globál, ne’ebé ezije asaun konkreta sira hodi garante aplikasaun efetiva hosi direitus no ninia transformasaun sai melloria iha feto sira-nia moris.
Iha ámbitu CSW70 nian, Timor-Leste mós partisipa iha inisiativa paralela oioin. Iha loron 9 fulan-marsu, Timor-Leste hamutuk ho nasaun sira seluk no Feto ONU organiza meza-redonda ministerial ida kona-ba finansiamentu sustentavel ba igualdade jéneru. Iha loron 11 fulan-marsu, Timor-Leste prezide almosu traballu CPLP nian ida, iha ámbitu hosi prezidénsia pro tempore organizasaun ne’e nian.
Iha loron 12 fulan-marsu, nia partisipa iha enkontru nivel altu ida ne’ebé dedika ba eliminasaun violénsia hasoru feto no labarik-feto, iha ne’ebé reafirma Governu nia kompromisu atu implementa estratéjia nasionál sira, inklui Planu Asaun Nasionál hasoru Violénsia Bazeia ba Jéneru (2022-2032), hametin enkuadramentu legál, no mós hadi’a mekanizmus apoiu nian ba vítima sira.
Iha loron hanesan, hola parte mós iha painél altu nivel ida ne’ebé marka aniversáriu dalimak hosi Grupu Amigus ba Eliminasaun Violénsia kontra Feto no Labarik-feto, iha ne’ebé aprezenta esforsu nasionál sira hodi integra perspetiva jéneru nian iha planeamentu no jestaun finansas públikas nian, inklui aplikasaun markadór jéneru iha orsamentu Estadu no mós kolaborasaun ho sosiedade sivíl iha monitorizasaun no avaliasaun polítikas públikas.
Iha loron 13 fulan-marsu, Sekretária Estadu, Elvina Sousa Carvalho, aprezenta pontu situasaun nasionál kona-ba feto nia partisipasaun iha vida públika no prosesu foti desizaun, no mós kona-ba medida sira ne’ebé adota hodi halakon violénsia bazeia ba jéneru. Destaka progresus ne’ebé alkansa ona iha reprezentasaun polítika, ho feto sira ne’ebé okupa maizumenus 38% hosi kadeira sira iha Parlamentu Nasionál, no implementasaun polítika sira hanesan Planu Asaun Nasionál kona-ba Feto, Pás no Seguransa (2024–2028).
Aprezentasaun ne’e ko’alia mós kona-ba inisiativas iha área empoderamentu ekonómiku feto nian, inklui programa inkluzaun finanseira no apoiu ba empreendedorizmu, no mós medida sira atu hametin protesaun no apoiu ba vítima violénsia sira.
Timor-Leste nia partisipasaun iha CSW70 reforsa kooperasaun ho parseiru internasionál sira no kontribui ba diálogu globál kona-ba igualdade jéneru, asesu ba justisa, no promosaun direitu feto no labarik-feto sira-nian.