Timor-Leste no Fransa reforsa kooperasaun ekonómika no parseria iha dezenvolvimentu kapitál umanu

Seg. 02 marsu 2026, 11:05h
643349698_906374888983927_3336125043007773760_n

Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Bendito dos Santos Freitas, akompaña Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, iha vizita ofisiál ida ba Paris, iha loron 25 fulan-fevereiru tinan 2026, tanba hetan konvite husi Prezidente Repúblika Franseza, Emmanuel Macron. 642843562_906374622317287_2296270728826925773_n 642283534_906374952317254_5821277202031735867_n 643414469_906374615650621_143922789829798080_n 641427772_906374908983925_510569842359259632_n 643349698_906374888983927_3336125043007773760_n

Sorumutu entre Xefe Estadu na’in-rua ne’e hanesan momentu datoluk husi diálogu diretu, hafoin vizita ofisiál Prezidente timoroan nian ba Paris, iha tinan 2024, no sorumutu ida tuirmai durante konferénsia internasionál ida iha Singapura.

Iha sorumutu ne’e, analiza reforsu kooperasaun ekonómika bilaterál, ho destake ba investimentu fransés iha infraestruturas estratéjikas, liu-liu iha Portu Tibar, infraestrutura importante ida ba dezenvolvimentu lojístiku no komersiál Timor-Leste nian.

Ko’alia mós projetu ho karater trilateral entre Timor-Leste, Fransa no Japaun, ne’ebé prevee investimentu iha projetu enerjia solár ida iha Laleia, munisípiu Manatutu, ho objetivu atu apoia futuru estaleiru navál ne’ebé sei konstroi ho apoiu husi Governu Japaun.

Inisiativa ne’e ho objetivu atu kontribui ba diversifikasaun matríz enerjétika no reforsu kapasidade industriál nasionál sira.

Iha área dezenvolvimentu kapitál umanu, Prezidente fransés reafirma apoiu Fransa nian ba kapasitasaun joven timoroan sira, espesialmente liuhusi reforsu kompeténsia iha lian franseza no habelar oportunidade formasaun.

Xefe Estadu rua ne’e troka mós hanoin kona-ba kestaun internasionál, inklui situasaun iha Indo-Pasífiku, Tasi Súl Xina, Ukránia, Myanmar no Médiu Oriente. Sira reafirma sira-nia kompromisu atu respeita lei internasionál, promove pás no rezolve konflitu sira ho pás.

Iha kontestu integrasaun plena Timor-Leste nian ba ASEAN, hatudu ona vontade atu aprofunda parseria entre Timor-Leste no Fransa, bazeia ba multilateralizmu no kooperasaun internasionál. Vizita ne’e halo parte iha viajen europeu Prezidente Repúblika nian, ne’ebé inklui mós partisipasaun iha Konsellu Direitus Umanus Nasoins Unidas nian, iha Jenebra.

   Ba leten