Governu lansa inisiativa kombate lixu plástiku iha área tasi-ibun haat

Ministériu Agrikultura, Pekuária, Peskas no Florestas (MAPPF) lansa ona, iha loron 23 fulan-fevereiru tinan 2026, projetu Asisténsia Ofisiál ba Dezenvolvimentu (ODA) hodi jere lixu plástiku iha zona tasi-ibun sira iha Likisá, Manatutu, Dili no Ataúru, ho objetivu atu hamenus lixu iha tasi no proteje biodiversidade. 641149424 806968362443382 8976295752438461865 n 300x210 Governu lansa inisiativa kombate lixu plástiku iha área tasi ibun haat 639198743 806969065776645 5099559898124445941 n 300x189 Governu lansa inisiativa kombate lixu plástiku iha área tasi ibun haat 641084185 806968905776661 2944061258078493198 n 300x182 Governu lansa inisiativa kombate lixu plástiku iha área tasi ibun haat 641424299 806968002443418 7228612082674019225 n 300x220 Governu lansa inisiativa kombate lixu plástiku iha área tasi ibun haat

Projetu ne’e dezenvolve iha parseria ho ajénsia Partnerships in Environmental Management for the Seas of East Asia (PEMSEA) no hetan finansiamentu ho dolar amerikanu millaun rua, ne’ebé fornese hosi Governu Repúblika Koreia nian. Durasaun ne’ebé prevee maka tinan rua. Ho totál, kobre zona tasi-ibun sanulu, haat iha Timor-Leste no neen iha Filipina.

Iha serimónia lansamentu ne’e, Ministru tutela, Marcos da Cruz, nia fó hanoin katak “programa boot ho naran Ekonomia Azul” “orienta ita hodi dezenvolve no proteje ita-nia tasi. Maibé, ita hatene katak komunidade barak nafatin soe lixu arbiru, ne’ebé ikus mai prejudika animál sira tasi nian, liuliu iha tempu udan”.

Governante ne’e subliña liután katak “ita hotu hatene katak tasi fó ai-han, serbisu, identidade no patrimóniu ba ita-nia nasaun. Tanba ne’e, bainhira lixu plástiku tama iha tasi, fó ameasa direta ba iha baze Ekonomia Azul nasionál nian”. Nia hatutan tan katak “ba Ministériu Agrikultura, Pekuária, Peskas no Florestas, inisiativa ida-ne’e la’ós programa adisionál ida, maibé parte integrante husi ami-nia mandatu institusionál”.

Ministru husu kolaborasaun hosi populasaun sira iha área tasi-ibun sira ne’ebé afetadu, hodi afirma katak “labele soe plástiku arbiru de’it, maibé tau iha fatin sira ne’ebé indika ona atu nune’e implementadór projetu sira bele halibur no halo resiklajen”.

Jestór Projetu ODA nian iha Timor-Leste, Won Tae Shin, salienta katak “momentu ida-ne’e relevante tebes, konsidera katak PEMSEA serbisu ona durante tinan 25 resin hodi apoia jestaun integradu ba área tasi-ibun sira, nu’udar dalan atu liga polítikas nasionais ba asaun lokál sira no sira-nia rezultadu ida-idak”. Nia hatutan tan katak projetu ne’e “sei la funsiona ketak-ketak, maibé iha kooperasaun ho autoridade lokál sira no komunidade tasi-ibun sira, foka ba hamenus plástiku hosi ninia orijen iha rai-maran, molok to’o iha mota no tasi”.

Projetu nia implementasaun sei asegura hosi MAPPF no PEMSEA, iha koordenasaun ho autoridades munisipais, komunidade tasi-ibun sira no estudantes hosi Universidade Nacional Timor Lorosa’e no Universidade Oriental Timor Lorosa’e, ne’ebé sei akompaña no monitoriza progresu hosi atividades.

Inisiativa ida-ne’e halo parte iha polítika públika sira ne’ebé relasiona ho Ekonomia Azul no reforsa ligasaun entre jestaun ambientál, atividade peska nian no dezenvolvimentu sustentável hosi komunidade sira iha tasi-ibun.

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=47523