Timor-Leste hala’o sorumutu dahuluk Konsellu Nasionál Organizasaun Prezidénsia ASEAN nian

Iha loron 23 fulan-fevereiru tinan 2026, Governu hala’o sorumutu Konsellu Nasionál Organizasaun Prezidénsia ASEAN (CNOP-ASEAN) nian iha Ministériu Finansas, iha Dili, iha ámbitu hosi preparasaun ba Prezidénsia ASEAN ne’ebé Timor-Leste sei asume iha tinan 2029. 642228328 1240261284958585 7742678614781435568 n 300x199 Timor Leste hala’o sorumutu dahuluk Konsellu Nasionál Organizasaun Prezidénsia ASEAN nian 641496326 1240261214958592 6775508636697506496 n 300x166 Timor Leste hala’o sorumutu dahuluk Konsellu Nasionál Organizasaun Prezidénsia ASEAN nian 640973829 1240261361625244 7543175955772022358 n 300x199 Timor Leste hala’o sorumutu dahuluk Konsellu Nasionál Organizasaun Prezidénsia ASEAN nian 641500033 1240261598291887 8653577957634222026 n 300x199 Timor Leste hala’o sorumutu dahuluk Konsellu Nasionál Organizasaun Prezidénsia ASEAN nian 640157595 1240261244958589 8319026177295991816 n 300x199 Timor Leste hala’o sorumutu dahuluk Konsellu Nasionál Organizasaun Prezidénsia ASEAN nian

Tuir dispozisaun sira iha Karta ASEAN kona-ba rotasaun alfabétika ba Prezidénsia, Ministrus Negósius Estranjeirus  ASEAN nian, iha Retiru Ministeriál foin lalais ne’e, iha prinsípiu, konkorda katak Timor-Leste sei asume Prezidénsia ASEAN nian iha tinan 2029, hafoin nia admisaun nu’udar Estadu-Membru ba dala 11, iha loron 26  fulan-outubru 2025.

CNOP-ASEAN harii nu’udar mekanizmu interministeriál ho nivel altu ne’ebé ho objetivu espesífiku atu garante katak Timor-Leste kumpre responsabilidade hirak-ne’e ho forma koerente, planeada no sustentável.

Iha ninia diskursu abertura, Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, ne’ebé prezide CNOP-ASEAN, subliña importánsia husi koordenasaun interministeriál ida ne’ebé sólida no ezekusaun ne’ebé iha dixiplina ba desizaun no planu sira ne’ebé Konsellu aprova ona, atu nune’e bele garante katak país ne’e kumpre sira-nia responsabilidade tomak nu’udar Prezidente ASEAN nian.

Nia destaka mós katak Konsellu Nasionál ida-ne’e sei funsiona hanesan mekanizmu governamentál prinsipál ba koordenasaun integrada no reforsu institusionál ba tempu naruk durante períodu molok tinan 2029.

Konsellu analiza  no aprova Termus Referénsia ba sub-komisaun operasionál hamutuk 14, ne’ebé kobre área prinsipál sira hanesan ajenda no konteúdus, protokolu no serimónias, lojístika no transportes, rekursus umanus, formasaun no voluntariadu, no mós área sira seluk. Termus Referénsia  define lideransa husi kada setór no subkomisaun, estabelese mandatus klarus no indikadór dezempeñu sira, no mós estabelese prosedimentus atu asegura responsabilizasaun no aliñamentu ho prioridade nasionál sira.

Analiza  no aprova ona mós Planu Traballu Anuál CNOP-ASEAN nian ba tinan 2026. Planu ida-ne’e, hanaran “Faze Fundasaun”, define asoins prinsipais no prazu sira ne’ebé tenke kumpre to’o tinan ne’e nia rohan, inklui: konkluzaun avaliasaun baze ida  ne’ebé abranjente iha setór lima (infraestruturas, rekursus umanus, seguransa, komunikasoins no finansas/operasoins); preparasaun Planu Asaun Prezidénsia nian ho períodu ida ba tinan haat,  to’o tinan 2030; hahú dezeñu no planeamentu infraestruturas importantes no lansamentu ba faze dahuluk formasaun nian ne’ebé dirije ba grupu inisiál ida hosi pesoál ne’ebé importante liu.

Durante sorumutu ne’e analiza mós versaun preliminár ida (“Zero Draft”) husi Relatóriu Avaliasaun Baze,  ne’ebé aprezenta análize abranjente dahuluk kona-ba grau preparasaun Timor-Leste nian hodi sai uma-na’in no prezide ASEAN iha tinan 2029. Projetu ne’e identifika kompromisu polítiku ne’ebé metin, baze institusionál funsionál sira iha ámbitu ASEAN nian no relasoins bilaterais pozitivas ho Estadus-Membrus hotu-hotu ASEAN nian nu’udar pontu prinsipál forte. Maibé, ida-ne’e destaka lakunas krítikas iha área sira hanesan infraestruturas aeroportu nian no espasus ba eventu sira, kapasidade otél nian, númeru hosi funsionárius kualifikadus, no mós sistemas lojístikus no operasionais. Konkluzaun hirak-ne’e sei orienta investimentus  iha futuru, reforsu kapasidades no envolvimentu ho parseiru sira,  ne’ebé hein katak  sei konklui Avaliasaun Baze finál no planu tinan-haat nian to’o fulan-juñu tinan 2026.

CNOP-ASEAN estrutura iha nivel tolu: Konsellu, ne’ebé prezide hosi Primeiru-Ministru, asegura orientasaun estratéjika no supervizaun polítika; Komité Ezekutivu ne’ebé lidera hosi Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, jere implementasaun operasionál no akompañamentu; no Sekretariadu Nasionál ASEAN funsiona nu’udar sentru permanente ba koordenasaun no memória institusionál, hodi garante artikulasaun ho mekanizmus ASEAN nian ne’ebé eziste no estruturas governamentais nasionais. Subkomisoins tenke hala’o sira-nia sorumutu dahuluk  to’o iha fulan-marsu tinan 2026 nia rohan, tuirmai hahú relatórius mensais no trimestrais iha ámbitu kuadru monitorizasaun Konsellu nian.

Kriasaun no hala’o sorumutu dahuluk CNOP-ASEAN nian hatudu Timor-Leste nia determinasaun hodi adota abordajen ida ne’ebé organizada, bazeada ba evidénsias no integrada ba nia Prezidénsia ASEAN, hodi hametin instituisoins nasionais, hakle’an liután  kooperasaun ho ASEAN no  parseiru dezenvolvimentu sira, no mós hodi garante envolvimentu rejionál ida ne’ebé konsistente no kredivel molok, durante no hafoin tinan 2029.

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=47398