Sorumutu Konsellu Ministrus loron 7 fulan-janeiru tinan 2026

Prezidénsia Konsellu Ministrus

  Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál

...........................................................................................................................

Komunikadu Imprensa

Sorumutu Konsellu Ministrus loron 7 fulan-janeiru tinan 2026

Konsellu Ministrus hala’o sorumutu iha Palásiu Governu, Dili, no aprova ona projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Interior, Francisco da Costa Guterres, kona-ba Primeira Alterasaun ba Dekretu-Lei n. 73/2023, ne’ebé introdús ajustamentu balun de’it iha organizasaun Ministériu Interiór nian, ho objetivu atu hasae efikásia no inefisiénsia bainhira hala’o servisu sira Ministériu nian. Reorganizasaun funsionál foka ba redistribuisaun responsabilidades entre diresaun nasionál sira, halakon redundánsias no promove sinerjia operasionál sira liuhosi reestruturasaun ba estrutura sira ne'ebé iha ona.

Medida prinsipál sira inklui transformasaun Diresaun Nasionál Administrasaun no Planeamentu iha Diresaun Nasionál Administrasaun, Arkivu no Formasaun, reorganizasaun Diresaun Nasionál Lojístika, Jestaun Patrimóniu no Arkivu ba Diresaun Nasionál Lojístika no Jestaun Patrimóniu, nune’e mós halo ajustamentu ba responsabilidades Diresaun Nasionál Rekursus Umanus nian no esklaresimentu ba papél Gabinete Apoiu Jurídiku no Asesoria no mós Gabinete Seguransa.

Alterasaun ida-ne'e nu’udar optimizasaun organizasionál ida ho impaktu orsamentál mínimu, hodi kontribui ba klareza funsionál ne'ebé boot liu, hametin koordenasaun entre servisus no bele hamenus kustu operasionál sira. Medida ne’e tuir duni Programa Governu Konstitusionál IX nian, hodi reafirma kompromisu atu hadi’a nafatin funsionamentu hosi instituisoins seguransa Estadu nian.

****

Konsellu Ministrus aprova mós projetu Dekretu-Lei ne’ebé aprezenta mós husi Ministru Interiór, relasiona ho alterasaun dahuluk ba Dekretu-Lei ne’ebé estabelese Orgánika Servisu Migrasaun (SM) nian, ho objetivu atu konsolida modernizasaun no hametin efisiénsia operasionál jestaun migrasaun nian iha Timor-Leste. Alterasaun dahuluk ida-ne'e halo ajustamentu estruturál sira ne'ebé importante liu, ho alvu ba organizasaun servisus migrasaun nian, ho foku ba área prinsipál tolu: sentraliza koordenasaun servisus apoiu nian, hametin kapasidade jurídika no institusionál  no mós halakon redundánsias organizasionais.

Alterasaun ne’e introdús Koordenadór-Jerál ida ba Servisus Apoiu, ne’ebé responsavel ba koordenasaun integrada hosi gabinetes apoiu nian, sentraliza no espesializa estrutura jurídika hodi transforma sai Diresaun Nasionál Servisus Jurídikus, Azilu no Refujiadus, no mós halakon delegasaun territoriál sira, hodi konsentra atividade operasionál tomak iha postu fronteira sira. Alterasaun ida-ne’e nu’udar pasu ida tan iha modernizasaun kontínua setór fronteira nian, hodi konsolida sistema migrasaun ida ne’ebé efisiente, lais no espesializadu liu. Implementasaun estrutura organizasaun foun ida-ne’e sei permite Servisu Migrasaun atu hatán ho efetivu liután ba dezafiu kontemporáneu mobilidade internasionál nian, hodi mantein padraun profisionalizmu ne’ebé aas no kumpre padraun internasionál jestaun fronteira nian.

***

Konsellu Ministrus aprova mós projetu Rezolusaun Governu nian, ne’ebé aprezenta mós hosi Ministru Interiór, kona-ba Planu Estratéjiku ba Seguransa Interna 2011–2040.

Planu ida-ne’e estabelese enkuadramentu estratéjiku longu prazu nian ba traballu hosi Ministériu Interiór no komponente sira seluk hosi Sistema Seguransa Interna nian, ne’ebé hatudu kompromisu hosi Governu Konstitusionál IX hodi promove ambiente dame, estabilidade no seguransa, nu’udar kondisaun esensiál sira ba dezenvolvimentu sósiu-ekonómiku sustentável Timor-Leste nian. Dokumentu ne'e kria bazeia ba nesesidade atu atualiza no aliña fali planu estratéjiku anteriór, tuir dezafius seguransa interna nian ne'ebé evolui no lisaun sira ne'ebé aprende durante períodu ne’e.

Planu Estratéjiku ba Seguransa Interna 2011–2040 bazeia ba vizaun ida kona-ba futuru ne’ebé projeta nasaun ida ne’ebé sidadaun sira moris iha dame nia laran, livre husi ta’uk no integradu iha ambiente komunidade ne’ebé seguru no progresivu. Atu realiza vizaun ida-ne’e, define misaun klaru ida ba Ministériu Interiór, ne’ebé foka liu ba planeamentu, koordenasaun, ezekusaun no avaliasaun ba polítika seguransa interna, ne’ebé orienta hosi prinsípius hanesan respeitu ba valór konstitusionál sira, prevensaun, imparsialidade, inkluzividade, artikulasaun institusionál no ligasaun entre seguransa no dezenvolvimentu.

Planu ne’e organiza tuir faze no fahe ba períodu estratéjiku tolu — 2026-2030, 2031-2035 no 2036-2040 — no bazeia ba pilár tranzversál haat: hadi'a kondisaun servisu, hametin kualidade prestasaun servisus nian, konsolida enkuadramentu legál no hametin parseria ho komunidade no mós parseiru nasionál no internasionál sira. Pilár sira ne’e fó apoiu ba dezenvolvimentu kapasidade sira husi instituisaun sira ne’ebé iha tutela husi Ministériu Interiór, inklui Polísia Nasionál Timor-Leste, Servisu Migrasaun, Autoridade Protesaun Sivíl no estrutura sira seluk ne’ebé relevante iha ámbitu seguransa interna nian.

Planu ne’e mós rekoñese relasaun besik entre seguransa no dezenvolvimentu, hodi integra respostas ba dezafiu sira hanesan krime transnasionál, risku dezastre naturál no fatór sosioekonómiku sira ne’ebé influensia estabilidade sosiál. Iha kontestu ida-ne’e, hametin kooperasaun bilaterál no multilaterál, hodi aliña ho kompromisu rejionál no internasionál, partikularmente iha ámbitu ASEAN, g7+ no Objetivu Dezenvolvimentu Sustentável, liuliu ODS 16.

Implementasaun Planu Estratéjiku ba Seguransa Interna 2011–2040 sei lidera no koordena husi membru Governu ne’ebé responsavel ba seguransa interna, iha artikulasaun (servisu hamutuk) ho ministériu, órgaun soberania, autoridade lokál, parseiru internasionál, sosiedade sivíl no komunidade sira seluk, no sei sujeita ba mekanizmu monitorizasaun no avaliasaun regulár. Ho desizaun ida-ne’e, Governu fó ba nasaun ne’e instrumentu orientadór ida ne’ebé klaru no abranjente atu hametin seguransa interna no kontribui ba Timor-Leste ida ne’ebé seguru, estavel no prósperu liu.

****

Nune’e mós ho proposta hosi Ministru Interiór, aprova ona projetu Rezolusaun Governu nian ba nomeasaun Superintendente-Xefe Polísia Nasionál Timor-Leste, Natércia Eufrásia Soares Martins, ba kargu Diretora Ezekutiva Servisu Migrasaun nian, ho komisaun servisu, ba períodu tinan tolu, ne’ebé bele renova dala ida ba períodu hanesan, tanba nia iha abilidades téknikas, aptidaun no esperiénsia profisionál ne'ebé presiza hodi hala’o knaar ne’e.

Hodi konsidera dezafiu kontemporáneu sira iha kontrolu migrasaun nian, inklui aumentu iha mobilidade umanu, dezafiu sira ne'ebé mosu relasiona ho seguransa sibernétika no terrorizmu transnasionál, no mós nesesidade atu promove ambiente ida ne'ebé favoravel ba turizmu, investimentu no dezenvolvimentu ekonómiku sustentável, Governu konsidera hanesan iha vantajen hodi nomeia polísia ida hosi Polísia Nasionál Timor-Leste ne’ebé iha esperiénsia no komandu ne’ebé sufisiente atu dirije Servisu Migrasaun.

****

Tuir proposta husi Ministra Finansas, Santina José Rodrigues F. Viegas Cardoso, Konsellu Ministrus delibera hodi nomeia Nicodemos dos Reis Pereira nu’udar Komisáriu Autoridade Tributária, ba períodu tinan haat, ho konsiderasaun ba ninia kapasidade téknika ne’ebé hetan rekoñesimentu no esperiénsia profisionál ne’ebé hatudu ona.

****

Tuir proposta husi Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Bendito dos Santos Freitas, Konsellu Ministrus deside propoin naran Elisa Maria da Silva ba kargu Embaixadora Timor-Leste ba ASEAN.

****

Konsellu Ministrus analiza aprezentasaun husi Ministru Transportes no Komunikasoins, Miguel Marques Gonçalves Manetelu, kona-ba prosesu sertifikasaun Aeroporto Internacional Rota do Sândalo, iha Oe-Kusi, no Aeroporto Internacional Comandante-em-Chefe das FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão, iha Suai. Prosesu sertifikasaun ida-ne’e ho objetivu atu hametin seguransa no efisiénsia operasaun tráfegu aéreu nian iha infraestrutura aeroportuáriu sira-ne’e, hodi garante kondisaun adekuada ba operasaun regulár vou pasajeiru nian sira, tuir padraun internasionál hosi Organizasaun Aviasaun Sivíl Internasionál no regulamentu nasionál aplikavel.

****

Ministru Transportes no Komunikasoins mós halo aprezentasaun ida ba Konsellu Ministrus kona-ba ninia partisipasaun iha Sorumutu Ministrus ASEAN nian ne’ebé responsavel ba área dijitál ba dala 6  no sorumutu sira ne’ebé iha relasaun, ne’ebé sei hala’o iha Hanoi hahú hosi loron 13 to’o 16 fulan-janeiru tinan 2026. Reuniaun ida-ne’e nu’udar mekanizmu kooperasaun importante liu hosi ASEAN iha setór dijitál no hala’o tinan-tinan ho objetivu atu define orientasoins estratéjikas, promove polítika komún sira no mós hametin kooperasaun rejionál no internasionál iha ámbitu transformasaun dijitál no ekonomia dijitál.

Enkontru ne’e sei hala’o ho tema “ASEAN iha Adaptasaun: husi konektividade infraestrutura ba konektividade intelijente” no sei foka ba tranzisaun ba modelu konektividade intelijente, ho destaka utilizasaun dadus, intelijénsia artifisiál, inovasaun, governasaun dijitál, dezenvolvimentu abilidade dijitál no kontribuisaun setór dijitál ba dezenvolvimentu sosioekonómiku sustentável rejiaun nian. Ajenda ne’e inklui enkontru funsionáriu importante sira, enkontru ministeriál sira ho parseirus diálogus, sesaun temátika no eventu paralelu sira, no mós aprezentasaun Planu Diretór Dijitál ASEAN 2026–2030 no atribuisaun ASEAN Digital Awards nian.

Timor-Leste nia partisipasaun importante tebes-tebes tanba marka prezensa dahuluk nasaun nian iha forum ida-ne’e nu’udar membru plenu ASEAN nian, hodi reforsa nia envolvimentu iha prosesu kooperasaun dijitál rejionál no permite nia atu akompaña didi’ak prioridade no tendénsia emerjente sira iha ámbitu transformasaun dijitál iha nivel rejionál no globál.

****

Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Bendito dos Santos Freitas, aprezenta ba Konsellu Ministrus ezbosu atividade sira ne’ebé prevee ona iha ámbitu Prezidénsia Timor-Leste nian ba Komunidade País Lian Portugés (CPLP), tuir desizaun Xefe Estadu no Xefe Governu sira CPLP nian hodi suspende partisipasaun hosi Repúblika Giné iha atividade hotu-hotu organizasaun nian, to’o hatuur filafali orden konstitusionál, no dezigna Repúblika Demokrátika Timor-Leste hodi ezerse prezidénsia pro tempore CPLP nian.

****

Vise-Ministra ba Asuntus ASEAN, Milena Maria da Costa Rangel, halo aprezentasaun ida ba Konsellu Ministrus kona-ba senáriu no konsiderasaun estratéjika sira ne’ebé relasiona ho preparasaun Prezidénsia Timor-Leste nian ba ASEAN.

****

Ministru Obras Públikas, Samuel Marçal, aprezenta ba Konsellu Ministrus pontu situasaun kona-ba rezultadu prinsipál sira ne’ebé alkansa ona iha dezenvolvimentu infraestruturas. Iha ámbitu estrada rurál, hosi projetu 260 ne’ebé prevee ona, 45 konklui ona no 215 marka ona ba tinan 2026. Kona-ba estrada urbana, nasionál no munisipál, finaliza ona projetu 27, ho 160 seluk ne’ebé prevee ona atu implementa iha tinan 2026.

Kona-ba ponte, hosi projetu 17 ne’ebé planeia ona, ida remata iha 2025 no sanulu-resin-rua mak ajenda ona ba ezekusaun iha 2026. Iha área bee no saneamentu, projetu ida remata ona no sanulu-resin-rua hein atu remata iha 2026. Iha setór eletrisidade, projetu 15 remata ona, ho projetu 49 tan ne’ebé prevee ona ba tinan 2026.

Nune'e mós, projetu emerjénsia hamutuk 39 maka remata iha 2025, ho 228 ne'ebé mak programa ona atu remata iha 2026. Ikusliu, iha área edifísiu públiku no jardín sira, projetu lima mak implementa ona, ho 21 seluk ne'ebé maka planeia ona atu ezekuta durante 2026.

****

Ikusliu, Konsellu Ministrus aprova projetu Rezolusaun Governu nian, ne’ebé aprezenta hosi Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Verónica das Dores, ba ezonerasaun Arlindo Pinto hosi kargu Prezidente Konsellu Administrasaun Institutu Nasionál Seguransa Sosiál nian, nune’e, mós hanesan Prezidente Konsellu Administrasaun Fundu Rezerva Seguransa Sosiál nian. Rezolusaun Governu ne’e determina mós katak, to’o nomeasaun no tomada-de-pose hosi Prezidente foun Konsellu Administrasaun Institutu Nasionál Seguransa Sosiál nian, Sra. Solange de Fátima Borges, vogál ein-ezersísiu, sei hala’o knaar Prezidente Konsellu Administrasaun ho tempu temporáriu, hodi garante kontinuidade hosi servisu públiku. REMATA

   Ba leten