Iha selebrasaun konjunta aniversáriu Nasoins Unidas nian ba dala 80 — eventu ida ne’ebé selebra ofisiálmente iha loron 24 fulan-outubru — Ministériu Negósius Estranjeirus no Kooperasaun (MNEC, akrónimu iha lian portugés) no Nasoins Unidas iha Timor-Leste hala’o lansamentu ofisiál Kuadru Kooperasaun ba Dezenvolvimentu Sustentável hosi Nasoins Unidas 2026–2030. Serimónia ne’ebé hala’o ho tema “Omenajen ba Dékada Ualu Unidade no Progresu Globál”, hala’o iha loron 10 fulan-dezembru tinan 2025, iha Salaun Nobre MNEC nian, iha Dili, no halibur reprezentante sira hosi Governu, ajénsias ONU nian, korpu diplomátiku, sosiedade sivíl no parseiru dezenvolvimentu sira.

Kuadru Kooperasaun ba Dezenvolvimentu Sustentável tinan 2026–2030, ne’ebé asina hosi Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Bendito dos Santos Freitas, no Koordenadora Rezidente ONU nian iha Timor-Leste, Funmi Balogun, nu’udar rezultadu hosi prosesu konsulta ida ne’ebé luan no estabelese vizaun estratéjika konjunta ne’ebé sei orienta Nasoins Unidas hodi apoia Timor-Leste durante tinan lima oinmai. Dokumentu, ne’ebé hetan aprovasaun hosi Konsellu Ministrus, define vizaun ida ne’ebé hamutuk ba sosiedade ida ne’ebé inkluzivu liu, ekonomia ida ne’ebé diversifikadu no modernu, komunidade sira ne’ebé reziliente ba alterasaun klimátika, no instituisaun sira ne’ebé metin hodi serbí populasaun, tuir Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu 2011–2030, Programa hosi Governu Konstitusionál IX no Ajenda 2030 nian.
Kooperasaun ne’e estrutura iha eixu prinsipál haat: hadi’a asesu ba servisus inkluzivus; promove ekonomia ida ne’ebé diversifikadu no modernu; hametin reziliénsia klimátika no infraestrutura; no mós konsolida governasaun demokrátiku. Eixu sira-ne’e integra prioridade transversal sira hanesan igualdade jéneru, direitus umanus, inkluzaun ba ema ho defisiénsia no prinsípiu atu la husik ema ida iha kotuk.
Kuadru foun mós reforsa Timor-Leste nia preparasaun ba faze pós-adezaun ba ASEAN liuhosi inisiativas iha armonizasaun lejizlativa, preparasaun ba komérsiu rejionál, transformasaun dijitál, mobilidade laborál no planeamentu sensivel ba jéneru, hodi kontribui ba integrasaun rejionál ne’ebé kria benefísiu konkretu ba família no komunidade timoroan sira. Implementasaun sei akompaña ho mekanizmu koordenasaun konjunta entre Governu no Nasoins Unidas atu garante aliñamentu ho prioridade nasionál sira no monitorizasaun regulár ba progresus ne’ebé alkansa ona.
Iha nia diskursu, Koordenadora Rezidente ONU nian, Funmi Balogun, destaka Timor-Leste nia perkursu dezde restaurasaun independénsia no progresus ne’ebé alkansa ona, maka hanesan aumentu iha esperansa moris, redusaun iha mortalidade infantíl, expansaun asesu ba edukasaun, partisipasaun boot liu hosi feto sira iha Parlamentu — agora daudaun 38% hosi kadeira sira — no komunidade sira prepara di’ak liu atu hasoru risku klima nian. Nia subliña katak avansu sira-ne’e reflete determinasaun nasionál no kompromisu ba direitus umanus.
Ministru Bendito Freitas reafirma kompromisu Timor-Leste nian ba prinsípiu kooperasaun, solidariedade no responsabilidade hamutuk, tanba nasaun ne’e kontinua hametin nia papél iha sistema multilaterál ho objetivu atu harii futuru ida ne’ebé sustentável liu ba mundu.