Toleránsia Pontu iha loron 24 (lokraik) no 26 fulan-Dezembru tinan 2025, no loron 2 fulan-Janeiru tinan 2026

Prezidénsia Konsellu Ministrus

  Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál

...........................................................................................................................

Loron 10 fulan-dezembru tinan 2025

 Komunikadu Imprensa

 Toleránsia Pontu iha loron 24 (loraik) no 26 fulan-dezembru tinan 2025, no mós loron 2 fulan-janeiru tinan 2026

Konsidera katak loron 25 fulan-dezembru no loron 1 fulan-janeiru, ida-idak sei selebra nu’udar Loron Natál no Loron Tinan Foun;

Haree katak data sira-ne’e konsagra ho klaru iha alínea a) no m) hosi n. 1 artigu 2.º Lei n. 10/2025, loron 10 fulan-agostu, ne’ebé altera hosi Lei n. 3/2016, loron 25 fulan-maiu, no n. 10/2023, loron 5 fulan-abríl, nu’udar feriadu nasionál ho data fiksa;

Haree ba, selebrasaun loron Natál no Tinan Foun ne’e, tuir tradisaun hala’o ho família;

Tanba sai ona tradisaun ida, ema barak sei dezloka husi sira-nia hela fatin iha períodu Natál no Tinan Foun, ho objetivu atu hasoru-malu ho sira-nia família;

Hanoin mós katak, ema hala’o prátika ida-ne’e iha tinan barak nia laran ona, nune’e fó toleránsia pontu, iha époka ida-ne’e, ba servisu públiku sira;

Hodi konsidera katak, kompete ba Primeiru-Ministru atu fó toleránsia pontu ba “funsionáriu no ajente sira hosi ministériu ka servisu sira ne’ebé dependente ba sira, no mós hosi institutus no órgaun sira ne’ebé integra iha administrasaun indireta Estadu nian”,

Tanba ne’e,

Tuir alínea d) n. 6 husi artigu 7.º Lei  n. 10/2005, loron 10 fulan-agostu nian, ne’ebé altera hosi Lei n. 3/2016, loron 25 fulan-maiu, no n. 10/2023, loron 5 fulan-abríl, Primeiru-Ministru determina tuirmai:

1.  Fó Toleránsia Pontu:

     i.        Iha loron 24 fulan-dezembru tinan 2025, hahú tuku 12:00 meiudia;

    ii.        Iha loron 26 fulan-dezembru tinan 2025, loron tomak;

   iii.        Iha loron 2 fulan-janeiru 2026, loron tomak.

2.  Despaxu ida-ne’e abranje ba funsionáriu, ajente no traballadór sira hotu ne’ebé hala’o atividade iha servisu administrasaun direta Estadu nian, tantu sentrál ka desentralizadu, ka iha organizmu administrasaun indireta nian.

3.  La inklui iha númeru anteriór rekursus umanus hosi servisu públiku sira ne’ebé, tanba natureza hosi atividade ne’ebé sira hala’o, tenke hala’o nafatin serbisu durante períodu ne’e

4.  Sein prejuizu ba kontinuidade no kualidade servisu públiku nian ne’ebé atu halo, dirijentes másimus husi servisu sira ne’ebé maka temi ona iha númeru anteriór, tenke fó dispensa ne’ebé hanesan ba devér asiduidade funsionáriu sira ne’e nian, ne’ebé sei determina bazeia ba oportunidade. REMATA

   Ba leten