Sorumutu Konsellu Ministrus loron 10 fulan-dezembru tinan 2025

Prezidénsia Konsellu Ministrus

  Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál

……………………………………………………………………………………………………………

Komunikadu Imprensa

Sorumutu Konsellu Ministrus loron 10 fulan-dezembru tinan 2025

Konsellu Ministrus hala’o sorumutu iha Palásiu Governu, Dili, no analiza Roteiru Timor-Leste ba Dezenvolvimentu Merkadu Abitasionál ne’ebé aprezenta husi Ministru Planeamentu no Investimentu Estratéjiku, Gastão Francisco de Sousa. Dokumentu, ne’ebé nia elaborasaun hahú iha fulan-setembru 2025, estabelese baze ba polítika nasionál abitasaun nian ida ne’ebé koordenada no sustentável.

Roteiru ne’e define vizaun ida ne’ebé abranjente ba setór abitasionál, ne’ebé estruturadu iha eixu prinsipál haat: garante direitu ba rai no uma, habelar asesu ba solusaun abitasaun ne’ebé dignu no reziliente, dezenvolve sistema finansiamentu ba família sira no kria enkuadramentu institusionál no dadus ne’ebé nesesáriu atu sustenta polítikas ba tempu naruk. Abordajen ne’e tuir siklu asaun no aprendizajen nian — halo, avalia no habelar — hodi permite halo teste ba solusaun sira atu iha terrenu, inkorpora iha polítikas públikas no konsolida iha modelu sira ne’ebé efetivu.

Entre pilár sentrál sira ne’ebé aprezenta, destaka tuirmai ne’e: hametin sistema administrasaun rai nian, análize detallada kona-ba nesesidades merkadu abitasaun nian, promove prátika konstrusaun rezilientes no diversifika solusaun fornesimentu nian, inklui projetus ne’ebé lidera hosi setór privadu, inisiativas auto-konstrusaun no mós abitasaun komunitária no vertikál sira ne’ebé promove hosi Governu. Roteiru ne’e mós kontempla dezenvolvimentu graduál instrumentu finanseiru sira hodi fasilita família sira-nia asesu ba solusaun adekuada, bazeia ba diretrís no modelu sira ne’ebé Banku Sentrál Timor-Leste (BCTL, Sigla iha lian portugés) define ona.

Ho inisiativa ida ne’e, Governu iha intensaun atu responde ba ezijénsia abitasaun nian ne’ebé aumenta ba beibeik no ba nesesidade atu garante uma ne’ebé dignu no adekuadu ba sidadaun sira, hanesan prevee ona iha Konstituisaun no Programa Governu Konstitusionál IX nian, promove abordajen integradu ida ne’ebé envolve instituisaun públika sira, setór privadu no parseiru dezenvolvimentu sira, ho vizaun ida atu hadi’a kondisaun moris família timoroan sira nian.

****

Konsellu Ministrus aprova projetu Rezolusaun Governu nian, ne’ebé hanaruk, to’o loron 30 fulan-juñu tinan 2026, períodu vijénsia suspensaun ba ensinu, aprendizajen no prátika artes marsiais no taka temporáriu ba fatin no instalasaun hotu-hotu ne’ebe destinadu ba ensinu, aprendizajen no prátika artes marsiais.

Desizaun ne’e fó kontinuasaun ba Rezolusaun Governu n. 45/2023, loron 10 fulan-novembru, ne’ebé mak extende ona tuituir malu  hosi Rezolusaun Governu n. 17/2024, loron 24 fulan-abríl, n. 60/2024, loron 7 fulan-novembru, no n. 22/2025,  loron 7 fulan-abríl. Presupostu sira ne’ebé justifika suspensaun ne’e vigora nafatin, liuliu nesesidade atu hametin dame sosiál ne’ebé hetan ona dezde fulan-novembru 2023 no atu garante katak prátika artes marsiais sei bele halo de’it iha kontestu desportivu, hodi kontribui ba formasaun sívika no umanista ba joven sira.

Governu Konstitusionál IX foin lalais ne’e konklui prosedimentu lejizlativu hodi submete ba Parlamentu Nasionál proposta lei ida ne’ebé sei estabelese rejime jurídiku foun ba prátika artes marsiais. To’o nia aprovasaun no tama iha vigór, nafatin nesesáriu kontinuasaun ba suspensaun no enserramentu temporáriu ba fatin sira ne’ebé destinadu ba ensinu, aprendizajen no prátika artes marsiais.

*****

Konsellu Ministrus delibera hodi autoriza Ministra Finansas asina akordu empréstimu, ne’ebé inklui komponente subvensaun, ho Banku Aziátiku Dezenvolvimentu (ADB), ho objetivu atu finansia “Projetu Hadi’a Estrada Nasionál (Faze I)”.

Projetu ida-ne’e ho objetivu atu moderniza maizumenus kilómetru 42 hosi estrada importante sira iha rede rodoviária nasionál, hodi introdús infraestrutura adaptasaun klimátika ho eskala ki’ik iha suku neen ne’ebé baibain sofre ba inundasaun no rai-maran, atu nune’e bele hadi’a konektividade ho munisípiu sira iha parte súl no leste. Projetu ne’e inklui mós reabilitasaun ba ponte tolu — Seisál, Borouai no Malailada — ne’ebé lokaliza entre Baucau no Lautein. Sei rezolve mós vulnerabilidade prinsipál sira hosi komunidade sira iha korredór rodoviáriu, liuhosi implementasaun medidas reziliénsia klimátika nian ne’ebé lidera hosi komunidade hodi hamenus risku hosi impaktus mudansa klimátika ba suku sira ne’ebé vulneravel.

Empréstimu ne’e oferese kondisaun ne’ebé favoravel tebes ba Governu Timor-Leste, ho taxa juru 1% kada tinan, ho prazu tinan 40, períodu karénsia tinan 10. no amortizasaun prinsipál 2% kada tinan iha dékada dahuluk hafoin períodu karénsia no ho 4% iha tinan sira tuirmai, hodi garante enkargu finanseiru ida ne’ebé sustentável ba Estadu.

****

Tuir análize kle’an ida kona-ba projetu oioin ne’ebé finansia ho empréstimu, ne’ebé destaka dala ida tan ezisténsia inisiativas ne’ebé seidauk hahú ka ho nivel ezekusaun ne’ebé ki’ik tebes, Governu deside atu kansela projetu sira-ne’e balun no avalia filafali sira ida-idak nia fonte finansiamentu. Iha kontestu ida-ne’e, Akordu Finansiamentu balu ne’ebé maka vigora daudaun la nesesáriu ona.

Nune’e, Konsellu Ministrus autoriza kanselamentu ba Projetu “Power Distribution Modernization” no totalidade hosi ninia Akordu Finansiamentu ne’ebé halo ona ho ADB, loron 20 fulan-dezembru tinan 2021, ho montante dolar amerikanu millaun 35. Autoriza mós kanselamentu integrál ba Akordu Finansiamentu ne’ebé halo ona ho ADB relasiona ho Projetu “Dili West Water Supply”, loron 25 fulan-outubru 2022, ho montante dolar amerikanu millaun 50. Ikusliu, deside kanselamentu totál ba Akordu Finansiamentu ne’ebé halo ho ADB kona-ba Projetu “President Nicolau Lobato International Airport Expansion”, loron 1 fulan-janeiru 2021, ho montante dolar amerikanu millaun 85.

****

Konsellu Ministrus aprova kuadru kooperasaun kona-ba dezenvolvimentu sustentável, entre Governu Timor-Leste no Organizasaun Nasoins Unidas ba períodu entre tinan 2026 no 2030, ne’ebé aprezenta husi Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Bendito dos Santos Freitas.

Kuadru kooperasaun ida-ne’e define parseria estratéjiku ne’ebé sei orienta Nasoins Unidas nia apoiu ba prioridade dezenvolvimentu nasionál sira, tuir Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu 2011–2030, Programa Governu Konstitusionál IX no Ajenda 2030 nian. Dokumentu ne’e rezulta hosi prosesu konsulta ne’ebé luan no estabelese vizaun komún ida ba nasaun ida ne’ebé inkluzivu, reziliente no sustentável liu. Kooperasaun ne’e estrutura iha eixu prinsipál haat: hadi’a asesu ba servisu inkluzivu sira, promove dezenvolvimentu ekonómiku ne’ebé diversifikadu, hametin reziliénsia ba klima no infraestrutura sira, no konsolida governasaun demokrátiku. Eixu sira-ne’e mós integra prioridade tranzversál sira hanesan igualdade jéneru, direitus umanus, inkluzaun ema ho defisiénsia no prinsípiu la husik ema ida iha kotuk.

Kuadru kooperasaun ne’e mós apoia Timor-Leste nia preparasaun hodi adere ba ASEAN, ho kontribui ba hametin kompetitividade ekonómika, kapasidade institusionál no mós sistema protesaun sosiál no reziliénsia. Ninia implementasaun sei akompaña hosi mekanizmu koordenasaun hamutuk entre Governu no Nasoins Unidas, hodi garante aliñamentu ho prioridade nasionál sira no monitorizasaun regulár ba progresu sira ne’ebé alkansa ona.

****

Projetu Rezolusaun Governu nian, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Bendito dos Santos Freitas, hetan mós aprovasaun, ne’ebé aprova kontribuisaun finanseira ida hamutuk dolar amerikanu rihun 500 ba Sentru Koordenasaun ASEAN kona-ba Asisténsia Umanitária iha Jestaun Dezastres (AHA Center), ho objetivu atu apoia operasaun umanitária rejionál ba dezastre naturál foin lalais ne’ebé afeta Estadu-Membru ASEAN balu, no mós atu hametin preparasaun no kooperasaun iha jestaun dezastre iha rejiaun ne’e.

****

Konsellu Ministrus delibera hodi nomeia Ministru Administrasaun Estatál, Tomás do Rosário Cabral, no Ministru Defeza, Donaciano do Rosário Gomes, hodi integra misaun mediasaun Komunidade País Lian Portugés (CPLP), ho intensaun atu akompaña situasaun ne’ebé mosu tanba golpe Estadu no prosesu interrupsaun eleitorál iha Giné-Bissau. Hodi konsidera rekomendasaun ba suspensaun temporáriu Giné-Bissau nian no proposta atu transfere prezidénsia organizasaun nian ba Estadu-Membru seluk ne’ebé deside hosi Konsellu Ministrus Negósius Estranjeirus CPLP nian, Konsellu Ministrus mós delibera hodi espresa disponibilidade hosi Timor-Leste atu asume prezidénsia rotativa CPLP nian ba períodu 2026-2027.

****

Aprova mós projetu Rezolusaun Governu nian, ne’ebé aprezenta hosi Vise-Ministru ba Fortalesimentu Institusionál Saúde, José dos Reis Magno, ne’ebé halo ezonerasaun ba membru atuál sira Konsellu Diretivu Institutu Nasionál Saúde Públika Timor-Leste (INSP-TL) nian no nomeasaun ba titulár foun sira ba órgaun ne’e, ba períodu ida ho tinan haat, iha rejime komisaun servisu, hahú iha oron 1 fulan-janeiru tinan 2026.

Liuhusi Rezolusaun Governu ida-ne’e, Névio Sarmento hetan nomeasaun ba kargu prezidente Konsellu Diretivu INSP-TL nian no Gustodio Alves de Jesus no Endang Soares da Silva ba kargu vogais hosi Konsellu Diretivu institutu públiku ida-ne’e nian.

Renovasaun ekipa dirijentes INSP-TL nian ne’e ho objetivu atu hametin kapasidade jestaun ba instituisaun ne’e, tuir orientasaun Programa Governu Konstitusionál IX nian.

****

Konsellu Ministrus aprova projetu Rezolusaun Governu, ne’ebé aprezenta husi Sekretáriu Estadu Arte no Kultura, Jorge Soares Cristovão, hodi promove utilizasaun tais Timor-Leste nian.

Rezolusaun ida-ne’e ho objetivu atu reforsa valorizasaun ba elementu sentrál ida-ne’e hosi identidade kulturál imateriál timoroan nian, ne’ebé rekoñese hosi UNESCO no iha abut ne’ebé metin iha rituál komunitáriu sira, nune’e mós iha atividade ekonómika no sosiál nasaun nian.

Diploma ne’e determina katak órgaun no servisu administrasaun públika sira promove uzu tais iha loron servisu dahuluk kada fulan, no enkoraja dirijente no xefe sira atu uza vestuáriu ne’e iha aktu ofisiál no serimónia públika sira. Governu mós apela ba sosiedade sivíl no setór privadu sira atu hamutuk no enkoraja sira-nia funsionáriu sira atu uza tais semana ida dala ida, hodi kontribui ba nia prezervasaun no divulgasaun.

Rezolusaun ne’e prevee mós kriasaun komisaun multidisiplinár ida hodi dezenvolve rejime sertifikasaun no autentisidade ba tais, nune’e mós rekualifikasaun ba Merkadu Tais nian iha Dili, hodi bele valoriza artezanatu sira-nia serbisu no reforsa potensiál kulturál no turístiku espasu ida-ne’e nian. REMATA

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=46372