Timor-Leste selebra aniversáriu Proklamasaun Independénsia ba da-50 ho serimónia solene iha Timor-Leste laran tomak

Repúblika Demokrátika Timor-Leste, iha sesta-feira liubá, selebra aniversáriu Proklamasaun Unilaterál Independénsia ba da-50, ne’ebé proklama iha loron 28 fulan-novembru tinan 1975, ho programa nasionál komemorasaun nian ne’ebé hala’o iha munisípiu hotu-hotu iha país ne’e, iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambenu (RAEOA) no Autoridade Administrativa Ataúru, ho partisipasaun husi entidades Estadu no membru Governu balu. 590592460 834483499506400 50798279195935914 n 300x174 Timor Leste selebra aniversáriu Proklamasaun Independénsia ba da 50 ho serimónia solene iha Timor Leste laran tomak 589978230 1162224799419445 4628291175985538751 n 300x199 Timor Leste selebra aniversáriu Proklamasaun Independénsia ba da 50 ho serimónia solene iha Timor Leste laran tomak 591404436 834485332839550 5941855155141120364 n 300x200 Timor Leste selebra aniversáriu Proklamasaun Independénsia ba da 50 ho serimónia solene iha Timor Leste laran tomak 591291164 1162143392760919 7843752297114596848 n 300x199 Timor Leste selebra aniversáriu Proklamasaun Independénsia ba da 50 ho serimónia solene iha Timor Leste laran tomak 591181574 1162144692760789 3256147809497378799 n 300x199 Timor Leste selebra aniversáriu Proklamasaun Independénsia ba da 50 ho serimónia solene iha Timor Leste laran tomak 591218250 1162143366094255 3474023869607095976 n 300x199 Timor Leste selebra aniversáriu Proklamasaun Independénsia ba da 50 ho serimónia solene iha Timor Leste laran tomak 592057067 1161537042821554 8361243871474863931 n 300x199 Timor Leste selebra aniversáriu Proklamasaun Independénsia ba da 50 ho serimónia solene iha Timor Leste laran tomak 592250905 726290280527303 7864692359624050637 n 300x203 Timor Leste selebra aniversáriu Proklamasaun Independénsia ba da 50 ho serimónia solene iha Timor Leste laran tomak 591718725 726289917194006 7190600237437591558 n 300x190 Timor Leste selebra aniversáriu Proklamasaun Independénsia ba da 50 ho serimónia solene iha Timor Leste laran tomak 592155142 834483506173066 7433270987932653377 n 300x163 Timor Leste selebra aniversáriu Proklamasaun Independénsia ba da 50 ho serimónia solene iha Timor Leste laran tomak

Iha Dili, serimónia prinsipál ne’e hala’o iha Palásiu Governu, fatin ne’ebé proklama independénsia iha tinan 1975. Serimónia solene hasa’e Bandeira Nasionál ne’e prezide hosi Prezidente Repúblika, José Ramos-Horta, no konta ho prezensa hosi Prezidente Parlamentu Nasionál, Prezidente Tribunál Rekursu, Vise-Primeiru-Ministru, membrus Governu, antigus titulares hosi órgaun soberania, reprezentantes hosi Forsas Defeza no Seguransa, korpu diplomátiku, no bainaka internasionál sira, inklui Vise-Prezidente Asembleia Repúblika Portugál, Rodrigo Saraiva, nune’e mós ho figura importante sira seluk husi rai-li’ur.

Sesaun ne’e hahú ho formatura militár no hasa’e Bandeira Nasionál, ne’ebé realiza hosi alunus ensinu sekundáriu hosi rejiaun oioin iha país ne’e. Tuir mai ho leitura testu orijinál Proklamasaun Unilaterál Independénsia Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian, iha tinan 1975, no minutu silénsiu ida hodi fó omenajen ba Erois Nasaun nian ne’ebé fó sira-nia vida ba liberdade no soberania nasionál.

Iha ninia diskursu, Prezidente Repúblika subliña signifikadu istóriku hosi data no hanoin hikas kontribuisaun hosi jerasaun sira ne’ebé luta ona ba independénsia, hodi afirma katak “ohin ita selebra data ida ne’ebé hanesan respirasaun rasik hosi ita-nia identidade nasionál: Aniversáriu Proklamasaun Unilaterál Independénsia Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian ba da-50″. Nia mós fó hanoin kona-ba progresu ne’ebé alkansa iha dékada sira ikus ne’e, hodi destaka konsolidasaun Estadu Direitu Demokrátiku, melloria ba indikadores saúde no edukasaun nian, hamenus taxa mortalidade ne’ebé aas no jestaun responsavel ba Fundu Soberanu. Nia mós subliña perkursu ba rekonsiliasaun, konsolidasaun fronteiras marítimas no kompromisu ba modelu dezenvolvimentu ida ne’ebé sustentável bazeia ba diversifikasaun ekonómika, ekonomia azúl no enerjias renováveis.

Prezidente Ramos-Horta mós hanoin hikas papél estratéjiku Kay Rala Xanana Gusmão nian ne’ebé lidera luta libertasaun ne’e: “Nia despartidariza FALINTIL, hodi halo FALINTIL muda hosi forsa militár ba klamar nasionál, transforma forsa ne’e nu’udar forsa ema hotu nian no ba ema hotu.” Prezidente Ramos Horta mós subliña katak “Xanana maka halo estratéjia iha frente oioin, iha epopeia ida ne’ebé lori ita hosi derrotas ne’ebé kuaze fatal iha tinan 1977-1981 to’o kalan gloriozu 20 Maiu 2002,” hodi hatutan katak “Xanana no Timór-Leste hanesan Fénix ne’ebé moris hikas, hosi ahi-kadesan ne’ebé suar hela husi destruisaun, ho liras ne’ebé luan liu-tan no ho klamar ne’ebé moos liu-tan.”

Atu konklui, prezidente halo apelu ida ba unidade nasionál, hodi deklara: “Atu loron ida-ne’e reafirma ita-nia kompromisu ba liberdade, unidade, dezenvolvimentu no dignidade husi ita-nia Povu. Atu ita-nia Eroi sira-nia ezemplu inspira timoroan ida-idak hodi kontribui, ho serbisu no determinasaun, ba konstrusaun Timor-Leste ida ne’ebé prósperu, modernu no respeitadu.”

Iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambenu, Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão prezide serimónia solene hasa’e Bandeira Nasionál iha Pante Makasar. Ho prezensa husi reprezentantes estrutura administrativa RAEOA nian, autoridade sivíl no militár sira, no mós populasaun lokál, Xefe Governu ne’e hanoin hikas sekuénsia istórika ne’ebé lori ba Proklamasaun Unilaterál Independénsia iha loron 28 fulan-novembru tinan 1975, hodi subliña importánsia husi desizaun sira ne’ebé foti iha tempu ne’ebá atu afirma Timor-Leste nia direitu ba autodeterminasaun no mobiliza apoiu internasionál ba kauza Timór nian.

Bainhira hato’o diskursu ba sidadaun sira hosi RAEOA, Primeiru-Ministru fó hanoin kona-ba papél protagonistas tinan 1975 nian no enkoraja jerasaun foun sira atu koñese istória ne’e no ho aten-barani hasoru dezafiu atuál sira, hodi hametin koezaun sosiál no dezenvolvimentu iha rejiaun ne’e. Serimónia ne’e konta ho prezensa husi Ministru Obras Públikas, Vise-Ministru Infraestruturas, Sekretáriu Estadu Eletrisidade, Bee no Saneamentu, reprezentantes autoridades lokais, nune’e mós sidadaun no reprezentantes husi entidade parseiru sira.

Aniversáriu Proklamasaun Unilaterál Independénsia ba da-50 selebra mós iha munisípiu hotu-hotu no iha Autoridade Administrativa Ataúru, ho serimónia hasa’e Bandeira Nasionál, momentu omenajen ba antigus kombatentes no mártires luta libertasaun no mós atividades sívika no kultura. Membru Governu sira dezloka ba munisípiu reprezenta Estadu hodi partisipa iha serimónia lokál, reforsa karakter nasionál, inkluzivu no desentralizadu komemorasaun sira ne’e.

 

Iha tempu hanesan, serimónia prinsipál iha Palásiu Governu, programa komemorativu iha Dili inklui mós Espozisaun ida kona-ba Dezenvolvimentu Governasaun Lokál iha Tasitolu, misa Agradesimentu iha Katedrál, tau ai-funan hodi fó omenajen ba Erois Nasaun nian, no abertura ba espozisaun “O Rosto da Proclamação e a Alma da Resistência”, iha Arkivu-Muzeu Rezisténsia Timorense, inisiativa sira ne’ebé hanoin hikas kona-ba perkursu istóriku luta ba autodeterminasaun no dalan ba harii Estadu timorense.

Komemorasaun sira ne’e mós hala’o iha Parlamentu Nasionál, ho realizasaun, Sesaun Solene ida iha loron 27 fulan-novembru hodi selebra aniversáriu Proklamasaun Independénsia Timor-Leste ba da-50. Iha okaziaun ne’e, partisipa hosi Vise-Prezidente Asembleia Repúblika Portugeza, Rodrigo Saraiva, grupu parlamentár sira ne’ebé aprezenta mensajen reflesaun kona-ba sakrifísiu povu timoroan nian durante luta rezisténsia, progresu ne’ebé alkansa ona iha tinan 50 ikus ne’e no dezafius iha futuru ba dezenvolvimentu nasionál, hodi reafirma importánsia hosi independénsia no demokrasia iha vida polítika nasaun nian.

Ho lema “Ho Selebrasaun tinan 50 ida-ne’e, ne’ebé ita liu ona, asegura ita-nia  konfiansa ba  tempu agora no esperansa ba iha futuru”, programa aniversáriu Proklamasaun Unilaterál Independénsia ba da-50 ne’e reafirma kompromisu instituisoins nasionais nian hodi prezerva memória istórika, hametin demokrasia, promove justisa sosiál no harii futuru ida ho pás no dezenvolvimentu ba povu timoroan tomak.

 

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=46237