Parlamentu Nasionál Aprova OJE tinan 2026 Ne’ebé Foka Ba Transformasaun Nasionál, Integrasaun Rejionál, No Dezenvolvimentu Inkluzivu

Parlamentu Nasionál ohin, loron 21 fulan-novembru tinan 2025, aprova iha votasaun finál globál, Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ba tinan 2026, ho montante konsolidadu dolar amerikanu biliaun 2,291, ho objetivu atu reforsa transformasaun ekonómika, integrasaun rejionál no dezenvolvimentu inkluzivu Timor-Leste nian. Proposta Lei ne’e hetan aprovasaun ho votu afavór 42, abstensaun 23 no laiha votu kontra.  Parlamentu Nasionál Aprova OJE tinan 2026 Ne’ebé Foka Ba Transformasaun Nasionál, Integrasaun Rejionál, No Dezenvolvimentu Inkluzivu  Parlamentu Nasionál Aprova OJE tinan 2026 Ne’ebé Foka Ba Transformasaun Nasionál, Integrasaun Rejionál, No Dezenvolvimentu Inkluzivu  Parlamentu Nasionál Aprova OJE tinan 2026 Ne’ebé Foka Ba Transformasaun Nasionál, Integrasaun Rejionál, No Dezenvolvimentu Inkluzivu

Orsamentu ba tinan 2026 ho lema “Investe iha Transformasaun Nasionál, Integrasaun Rejionál no Dezenvolvimentu Inkluzivu”, kontinua estratéjia ne’ebé define ona iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu tinan 2011–2030 no Programa Governu Konstitusionál IX nian. Dokumentu ne’e kanaliza rekursus ba kapitál sosiál, dezenvolvimentu infraestrutura estratéjika, diversifikasaun ekonómika, no fortalesimentu institusionál—pilár esensiál sira ba konsolidasaun kreximentu ekonómiku no hadi’a sidadaun sira-nia asesu ba servisu públiku sira.

Iha nia diskursu enserramentu, Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão destaka espíritu konstrutivu hosi debate parlamentár, hodi afirma katak Governu” ho haraik-an” simu krítika konstrutiva hosi membrus Parlamentu Nasionál nian, ne’ebé permite Ezekutivu atu serbí di’ak liu, serbisu ho responsabilidade, efisiénsia no efikásia, laiha gastus ne’ebé la nesesáriu no laiha familiarizmu ka grupuizmu. Xefe Governu mós” fó omenajen ba sira hotu ne’ebé, iha tinan 50 liubá, hatudu ba mundu povu nia mehi ba ukun rasik-an”, hodi rekoñese sira-nia “korajen, determinasaun no kompromisu ba nasaun doben ida-ne’e hodi proklama unilateralmente independénsia Timor-Leste nian.

Iha nia intervensaun hodi loke diskusaun ba OJE 2026, Xefe Governu ne’e afirma katak, orsamentu ida-ne’e “liu fali planu finanseiru ida; ida-ne’e maka ami-nia akordu ho povu timoroan no ami-nia kompromisu ba rejiaun ne’ebé ami adere ba, nune’e mós”, hodi destaka katak tinan 2026 sei sai “tinan atu transforma ekonomia, promove empregu investimentu produtivu, no inkluzaun sosiál.”

Orsamentu  ba tinan 2026 prevee investimentu estratéjiku iha kapitál sosiál, ho foku ba reforsa sistema saúde, edukasaun, no protesaun sosiál. Ida-ne’e inklui aumenta investimentu iha infraestrutura esensiál sira, hanesan estrada, eletrifikasaun, bee-hemu, telekomunikasaun, no ekipamentu estratéjiku sira. Medida sira ne’e atu hasa’e setór privadu, promove investimentu produtivu, no loke empregu ne’ebé dignu ba foin-sa’e sira.

Reforma estruturál sira, inklui kria Banku Nasionál Dezenvolvimentu Timor-Leste (BDNTL); moderniza jestaun finanseira públika no dijitaliza servisu sira; implementa mekanizmu identifikasaun dijitál sira; prepara introdusaun IVA iha 2027; reforsa instituisaun sira ne’ebé responsavel ba adezaun plena iha ASEAN.

Previzaun makroekonómika sira hatudu ba kreximentu PIB naun-petrolíferu 4.5% iha tinan 2025 no 2026, impulsionadu hosi konsumu, ezekusaun hosi investimentu públiku, no dinamizmu hosi setór privadu.

Hafoin nia submisaun formál ba Parlamentu Nasionál iha loron 1 fulan-outubru, aprezentasaun Proposta Lei iha plenária, iha loron 5 fulan-novembru, no ninia aprovasaun iha jeneralidade iha loron 7 fulan-novembru, OJE tinan 2026 nian hakat ba faze diskusaun no votasaun espesialidade, ne’ebé remata ohin iha votasaun finál globál. Ho prosesu parlamentár ne’ebé konklui ona, redasaun finál hosi diploma ne’e sei haruka ba Prezidente Repúblika hodi halo promulgasaun, tuir Konstituisaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste nian.

url: https://timor-leste.gov.tl?lang=tp&p=46134