Mensajen iha okaziaun Aniversáriu Masakre Santa Kruz ba da-34 no Aniversáriu Loron Nasionál Juventude ba da-20

Prezidénsia Konsellu Ministrus

  Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál

...........................................................................................................................

Dili, loron 11 fulan-novembru tinan 2025

Komunikadu Imprensa

Mensajen iha okaziaun Aniversáriu Masakre Santa Kruz ba da-34 no Aniversáriu Loron Nasionál Juventude ba da-20

Iha loron 12 fulan-Novembru tinan 2025, Timor-Leste komemora, aniversáriu Masakre Santa Kruz ba da-34 no Loron Nasionál Juventude ba da-20  — data ida ne'ebé estabelese hodi fó omenajen bá korajen no determinasaun joven timoroan sira ne'ebé, iha tinan 1991, hamriik ho dame ba liberdade no dignidade povu timoroan nian.

Iha loron 12 fulan-Novembru tinan 1991, hafoin misa ida hodi hanoin hikas Sebastião Gomes, joven sira marxa husi Igreja Motael ba to’o Semitériu Santa Kruz, iha Dili, iha aktu fiar no rezisténsia ne’ebé hetan represaun brutál husi  forsa okupante sira. Ema atus ba atus lakon vida, barak hetan kanek no sira seluk lakon. Trajédia ida-ne’e nu’udar pontu virajen ida iha luta ukun-rasik an, hodi hasa’e konxiénsia internasionál ba kauza Timor-Leste nian.

Hodi komemora data ida-ne’e, Governu fó omenajen ba jerasaun foin-sa’e sira ne’ebé sakrifika sira-nia vida ba ukun-rasik an no reafirma ninia kompromisu atu apoia juventude ohin-loron nian—erdeira ba korajen ne’e-hodi sai protagonista ba dezenvolvimentu nasionál.

Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus no Portavós Governu nian, Agio Pereira, afirma katak “bainhira iha tinan-tinan ita hanoin hikas masakre no selebra Loron Nasionál Juventude, ita rekoñese korajen, reziliénsia no entuziazmu husi ita-nia joven sira, nune’e mós sira-nia potensiál nu’udar ajente ba mudansa. Kada loron 12 fulan-Novembru, ita onra pasadu no ita hafoun fali esperansa ba futuru, hodi reflete kona-ba karater no kontributu juventude Timor-Leste nian”.

Ministru hatutan tan katak “iha loron ida-ne’e, ita fó omenajen ba sira ne’ebé luta ho fiar no korajen, hodi hanoin la’ós de’it vítima masakre nian, maibé mós joven sira-nia papél desizivu iha konsolidasaun no dezenvolvimentu nasionál, nune’e mós iha defeza ba valór liberdade, justisa no unidade ne’ebé kontinua inspira Timor-Leste. Nia  subliña katak "hodi fó onra ba memória pasadu nian, ita reafirma kompromisu atu investe iha joven sira ohin loron nian, atu nune'e sira bele realiza sira-nia potensiál no lori ita-nia nasaun ba futuru ida ne'ebé prósperu, unidu no solidáriu liu". REMATA

 

   Ba leten