Sorumutu Estraordináriu Konsellu Ministrus loron 6 fulan-novembru tinan 2025
Prezidénsia Konsellu Ministrus
Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
Sorumutu Estraordináriu Konsellu Ministrus loron 6 fulan-novembru tinan 2025
Konsellu Ministrus hala’o sorumutu iha Palásiu Governu Dili, no espresa nia profundu solidariedade no kondolénsia ba Governu no povu filipinu, relasiona ho estragus makaas ne’ebé kauza husi Tufaun Kalmaegi, ne’ebé hamosu inundasaun maka’as, destruisaun no ema mate ne’ebé trájiku iha provínsia sentrál sira Repúblika Filipinas nian, liuliu iha provínsia Cebu.
Tufaun Kalmaegi kona Filipinas ho anin boot liu 180 km/h no udan boot ne'ebé hamosu inundasaun derrepente no rai-halai. Tuir autoridade lokál sira, akontesimentu ne'e halo ema mate liu 140, ema nulu ba nulu (dezenas) lakon no destruisaun ba infraestrutura importante sira, inklui estradas, pontes, redes elétrikas no uma sira. Iha estimativa katak maizumenus ema millaun rua mak afetadu no dezlokadu rihun atus ba atus.
Hafoin katástrofe ida-ne’e, Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste fó sai tiha ona komunikadu ofisiál ida hodi hato’o solidariedade no kondolénsia ba Governu no povu hosi Repúblika Filipinas. Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão haruka karta ida ba Prezidente Ferdinand “Bongbong” Marcos Jr., hodi hato’o Timor-Leste nia tristeza boot “ho eskala hosi trajédia ida-ne’e no susar ne’ebé família barak hasoru ne’ebé lakon ema ne’ebé sira hadomi, uma no meius subsisténsia”, hodi reafirma katak nasaun Timor-Leste “nafatin iha solidariedade ho povu filipinu durante tempu lutu no rekuperasaun ida-ne’e”. Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus no Portavós Governu nian, Agio Pereira, subliña mós katak “Filipinas ohin loron hasoru trajédia ida ne’ebé boot tebes, no povu Timor-Leste la ignora sofrimentu ida-ne’e,” hodi destaka Timor-Leste nia prontidaun atu “oferese apoiu tomak ne’ebé presiza.”
Hafoin deklarasaun kalamidade nasionál hosi Prezidente Filipinas iha loron 6 fulan-novembru no apelu subsekuente ba solidariedade internasionál, Konsellu Ministrus aprova projetu Rezolusaun Governu ne’ebé autoriza, iha kuadru konstitusionál no legál, partisipasaun hosi FALINTIL – Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) iha misaun ida ba apoiu umanitáriu no protesaun sivíl iha Repúblika Filipinas.
Desizaun governu nian bazeia ba kompromisu internasionál ne’ebé Timor-Leste halo iha ámbitu Nasoins Unidas no Asosiasaun Nasoins Sudeste Aziátiku (ASEAN), no mós dispozisoins hosi Lei Defeza Nasionál no Estatutu Orgániku F-FDTL nian, ne’ebé fó lejitimidade ba Forsas Armadas hodi partisipa iha misaun umanitária no emerjénsia sira, iha kooperasaun ho nasaun sira seluk no organizasaun internasionál sira.
Konsellu Ministrus determina mós inísiu urjente hosi prosedimentu konstitusionál no legál ba kolokasaun F-FDTL iha misaun ne’ebé temi ona, inklui preparasaun ba regras empeñu, iha responsabilidade Ministru Defeza nian, tuir kompromisu internasionál Timor-Leste nian no Estratéjia Apoiu Umanitáriu no Emerjénsia, ne’ebé aprova iha fulan-janeiru tinan 2025.
Iha ámbitu Lei Defeza Nasionál nian, envolvimentu no kolokasaun F-FDTL iha operasaun manutensaun pás no apoiu umanitáriu sei deside hosi Governu no Prezidente Repúblika, hafoin konsulta Parlamentu Nasionál no Konsellu Superiór Defeza no Seguransa. REMATA






































