Governu Timor-Leste Manifesta Solidariedade Ho Filipinas Hasoru Efeitu Devastador Husi Tufaun Kalmaegi

Prezidénsia Konsellu Ministrus

  Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál

...........................................................................................................................

Dili, loron 6 fulan-novembru tinan 2025

Komunikadu Imprensa

Governu Timor-Leste Manifesta Solidariedade Ho Filipinas Hasoru Efeitu Devastador Husi Tufaun Kalmaegi

Governu Repúblika Demokrátika Timor-Leste hato’o profundu solidariedade no sentidu kondolénsia ba Governu no povu Repúblika Filipinas, hafoin estragus makaas ne’ebé kauza husi tufaun Kalmaegi, ne’ebé hamosu inundasaun maka’as, destruisaun no ema mate ne’ebé trájiku iha provínsia sentrál sira país nian, liuliu iha provínsia Cebu.

Iha karta ne’ebé haruka ba Prezidente Ferdinand “Bongbong” Marcos Jr., Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão afirma katak Timor-Leste “triste tebes ho eskala hosi trajédia ida-ne’e no susar ne’ebé família barak hasoru ne’ebé lakon ema ne’ebé sira hadomi, uma no meius subsisténsia”.

Xefe Governu subliña mós katak “nasaun [Timor-Leste] nafatin iha solidariedade ho povu filipinu durante tempu lutu no rekuperasaun ida-ne’e”, hodi reafirma “amizade no kooperasaun rejionál” ne’ebé halibur nasaun rua ne’e no “admirasaun boot ba povu filipinu”.

Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus no Portavós Governu nian, Agio Pereira, deklara katak “Filipinas ohin loron hasoru trajédia ida ne’ebé boot tebes, no povu Timor-Leste la ignora sofrimentu ida-ne’e. Ita-nia istória no lasu kooperasaun rejionál signifika katak Filipinas nia terus hanesan mós ita-nian hotu. Ami hotu prontu atu oferese apoiu tomak ne’ebé presiza”.

Portavós Governu nian hatutan tan katak “ami-nia hanoin hamutuk ho vítima sira no sira-nia famílias no ami rekoñese esforsu ne’ebé la hatene kolen husi ekipa salvamentu no profisionál sira ne’ebé kontinua fó asisténsia ba populasaun sira ne’ebé afetadu husi katástrofe ida-ne’e”.

Governu Timor-Leste reafirma ninia kompromisu ba solidariedade rejionál no kooperasaun entre povu sira Sudeste Aziátiku nian, hodi espresa konfiansa iha Filipinas nia kapasidade ba rekuperasaun no rekonstrusaun hafoin dezastre naturál ida-ne’e. REMATA

   Ba leten