Governu Husu ba Populasaun atu Akompaña Xegada Prezidente Repúblika No Primeiru Ministru nian hafoin Timor-Leste nia Adezaun Plena ba ASEAN
Prezidénsia Konsellu Ministrus
Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Loron 28 fulan-outubru tinan 2025
Komunikadu Imprensa
Governu Husu ba Populasaun atu Akompaña Xegada Prezidente Repúblika No Primeiru Ministru nian hafoin Timor-Leste nia Adezaun Plena ba ASEAN
Governu husu ba funsionáriu públiku sira hotu no traballadór sira seluk Estadu nian, no ba públiku tomak, atu hamutuk iha selebrasaun nasionál ba Timor-Leste nia adezaun plena iha Asosiasaun Nasoins Sudeste Aziátiku (ASEAN), nune’e mós simu xegada Exelénsias Prezidente Repúblika no Primeiru-Ministru iha Dili. Governu konvida ema hotu atu partisipa hodi hatais kamizola ASEAN (Together We Rise) ka, hanesan alternativa, kamizola mutin ida.
Prezidente nia xegada iha Aeroportu Internasionál Nicolau Lobato marka ona ba tuku 6:30 dadeer no Primeiru-Ministru nian iha tuku 5:00 lokraik aban, loron 29 fulan-outubru tinan 2025, sira na’in-rua ho vou Aerodili. Governu konvida sidadaun sira atu espresa sira-nia laran-ksolok no satisfasaun iha momentu istóriku ida-ne’e, tantu iha aeroportu no mós tuir dalan sira, bainhira Xefe Estadu no Xefe Governu to’o mai.
Adezaun plena Timor-Leste nian ba ASEAN reprezenta marku istóriku ida no rezultadu hosi esforsu konjuntu instituisaun sira Estadu nian no povu timoroan, ne'ebé, hahú hosi restaurasaun independénsia, serbisu ho determinasaun hodi alkansa objetivu estratéjiku ida-ne'e. Integrasaun ida-ne'e reforsa kompromisu nasionál ba valór demokrasia, soberania no kooperasaun rejionál, hodi loke oportunidade foun sira dezenvolvimentu ekonómiku, investimentu, komérsiu, edukasaun, juventude no teknolojia.
Konkista istórika ida-ne’e nu’udar rezultadu husi esforsu dedikadu husi Prezidente Repúblika, Governu, instituisaun sira seluk Estadu nian no povu timoroan, ne’ebé servisu ho konsisténsia hodi hatán ba rekizitus adezaun nian, hametin kapasidades internas no partisipa ho ativu iha organizasaun nia órgaun no inisiativa sira.
Sein prejuizu ba manutensaun no kualidade servisu públiku nian, Despaxu n. 02/VPM-II/X/2025 determina katak dirijente másimu sira hosi servisus Administrasaun Públika nian atu fó dispensa ba devér asiduidade nian ba ninia funsionáriu sira, durante períodu apropriadu, iha inísiu no finál loron serbisu aban nian, atu nune’e sira hotu partisipa iha selebrasaun momentu istóriku ida-ne'e.
Governu husu ba populasaun tomak atu selebra ho orgullu no sentidu unidade etapa foun ida-ne’e iha istória nasionál, ne’ebé projeta Timor-Leste nu’udar membru plenu no ativu iha komunidade rejionál Sudeste Aziátiku nian. REMATA
***
DESPAXU n.02/VPM-II/X/2025
Husu ba funsionáriu tomak no traballadór sira seluk Estadu nian atu simu xegada hosi Sua Exelénsia Prezidente Repúblika no Primeiru-Ministru mai Dili
Hodi konsidera katak Repúblika Demokrátika Timor-Leste, dezde restaurasaun ninia independénsia iha tinan 2002, define ona integrasaun plena iha Asosiasaun Nasoins Sudeste Aziátiku (ASEAN) nu’udar prioridade estratéjiku ida, ho objetivu atu hametin kooperasaun polítika, ekonómika no sósiukulturál ho nasaun sira rejiaun nian;
Tanba ASEAN nu’udar enkuadramentu prinsipál ba integrasaun rejionál iha Sudeste Aziátiku, ne’ebé promove pás, estabilidade, seguransa, prosperidade no dezenvolvimentu sustentável ba ninia Estadu-Membru sira;
Hodi konsidera katak admisaun Timor-Leste nian nu’udar Estadu Membru ASEAN reprezenta rekoñesimentu ba nasaun ne’e nia kompromisu kontínuu ba prinsípiu no valór sira ne’ebé konsagra ona iha Karta ASEAN, inklui demokrasia, respeitu ba direitus umanus, soberania no integridade territorial;
Hodi konsidera katak Timor-Leste nia integrasaun iha ASEAN sei loke oportunidade foun ba dezenvolvimentu ekonómiku, komérsiu, investimentu, konektividade, edukasaun, juventude no kooperasaun teknolójika, hodi kontribui makaas ba kreximentu no moris-di’ak nasaun no ninia populasaun nian;
Hodi konsidera katak marku ida-ne’e reforsa Timor-Leste nia kna’ar nu’udar parseiru ne’ebé komprometidu ba kooperasaun rejionál no harii komunidade ida ne’ebé unidu, reziliente no prósperu liu iha Sudeste Aziátiku;
Hodi konsidera katak konkista istóriku ida-ne’e nu’udar rezultadu husi esforsu dedikadu husi Prezidente Repúblika, Governu, instituisaun sira seluk Estadu nian no povu timor, ne’ebé servisu ho konsisténsia hodi kumpre rekizitus adezaun nian, hametin kapasidades internas no partisipa ho ativu iha organizasaun nia órgaun no inisiativa sira.
Tanba ne’e, tuir dispostu iha n. 3 no 4 artigu 6.º Dekretu-Lei n. 46/2023, loron 28 fulan-jullu, ha'u determina tuirmai:
- Husu ba funsionáriu públiku sira hotu no traballadór sira seluk Estadu nian no populasaun tomak atu hato’o sira-nia ksolok no kompromisu iha Timor-Leste nia etapa foun ida-ne’e nu’udar membru plenu direitu ba Asosiasaun Nasoins Sudeste Aziátiku (ASEAN)
- Husu ba funsionárius públikus no populasaun tomak atu espresa sira-nia laran-ksolok no satisfasaun, aban, kuarta-feira, iha Aeroportu Internasionál Nicolau Lobato no tuir dalan sira, bainhira Sua Exelénsia Prezidente Repúblika to’o, ho aviaun Aerodili iha oras tuku 6:30 dadeer, Sua Exelénsia Primeiru-Ministru sei to’o ho aviaun Aerodili, iha oras tuku 5:00 loro-kraik
- Sein prejuizu manutensaun no kualidade servisu públiku nian ne’ebé sei hala’o aban, Dirijente másimu sira servisus Administrasaun Públika nian tenke fó dispensa ba devér asiduidade nian ba ninia funsionáriu sira, durante períodu apropriadu, iha inísiu no finál loron serbisu aban nian.
- Despaxu ida-ne’e abranje ba funsionárius, ajente no traballadór sira hotu ne’ebé hala’o atividade iha servisu administrasaun direta Estadu nian, tantu sentrál ka desentralizadu, ka iha organizmu administrasaun indireta nian.
- Rekursus umanus servisu públiku sira ne’ebé, tuir natureza atividade ne’ebé sira dezenvolve, tenke funsiona nafatin durante períodu ne’ebá, la inklui iha númeru anteriór.
Publika bá.
Dili, loron 28 fulan-outubru tinan 2025
Primeiru-Ministru interinu
Mariano Assanami Sabino






































