……………………………………………………………………………………………………………
Loron 27 fulan-outubru tinan 2025
Komunikadu Imprensa
Toleránsia Pontu iha loron 31 fulan-outubru tinan 2025, iha okaziaun selebrasaun “Loron Santu sira hotu ” no “Loron Matebian sira hotu”
Konsidera katak iha loron 1 no 2 fulan-novembru oinmai, data ida-idak sei selebra ” Loron Santu sira hotu ” no ” Loron Matebian sira hotu “;
Konsidera katak data sira ne’ebé temi ona, ho rigór prevee hanesan feriadu nasionál tuir alínea f) no g) n.o 1 hosi artigu 2, hosi Lei n. 10/2005, loron 10 fulan-agostu, ne’ebé altera tuir Lei n. 3/2016, loron 25 fulan-maiu, no n.10/2023, loron 5 fulan-abríl;
Haree ba selebrasaun relijioza iha data sira ne’ebé temi ona, iha importánsia no signifikadu boot ba ema Katóliku sira ne’ebé baibain partisipa iha selebrasaun sira-ne’e ho númeru boot;
Haree ba númeru boot hosi ema sira ne’ebé tenke dezloka ba sira nia fatin moris hodi partisipa iha serimónia relijiozas ne’ebé sei hala’o iha data sira ne’ebé temi ona;
Haree ba prátika ne’ebé hala’o ona, mak fó posibilidade ba partisipasaun maioria funsionáriu no ajente administrasaun públika atu partisipa iha selebrasaun relijioza hirak ne’e;
Hodi konsidera katak, tuir dispozisaun iha alínea d) n.o 6 artigu 7. husi Lei no. 10/2005, loron 10 fulan-agostu nian, ne’ebé altera hosi Lei sira n.o 3/2016, loron 25 fulan-maiu, no loron 10/2023, loron 5 fulan-abríl, kompete ba Primeiru-Ministru atu fó toleransia pontu ba “funsionáriu no ajente sira hosi ministériu ka servisu sira ne’ebé dependente ba sira, no mós hosi institutus no órgaun sira ne’ebé integra iha administrasaun indireta Estadu nian”,
Tanba ne’e, tuir alinea b) n. 2 no alinea d) n.o 6 husi artigu 7 Lei n.o 10/2005, loron 10 fulan-agostu nian, ne’ebé altera hosi Lei n. 3/2016, loron 25 fulan-maiu, no n.10/2023, loron 5 fulan-abríl, Primeiru-Ministru, liu husi Despaxu n.o. 22/PM/X/2025, loron 27 fulan-outubru, determina tuirmai:
2. Despaxu ida-ne’e abranje ba funsionáriu, ajente no traballadór sira hotu ne’ebé hala’o atividade iha servisu administrasaun direta Estadu nian, tantu sentrál ka desentralizadu, ka iha organizmu administrasaun indireta nian.
3. Rekursus umanus servisu públiku sira ne’ebé, tuir natureza atividade ne’ebé sira dezenvolve, tenke funsiona nafatin durante períodu ne’ebá, la inklui iha númeru anteriór
4. Sein prejuizu ba kontinuidade no kualidade servisu públiku ne’ebé atu presta, dirijente másimu sira husi servisu sira ne’ebé temi iha númeru anteriór, tenke promove izensaun ne’ebé hanesan ba devér asiduidade hosi rekursus umanus idaidak, iha loron ne’ebé sei determina ho loloos tuirmai. REMATA