Governu Timor-Leste ohin lansa matadalan abranjente ida ba mídia, ne’ebé ho objetivu atu apoia jornalista nasionál no internasionál sira ne’ebé sei halo kobertura kona-ba adezaun istóriku nasaun nian ba Asosiasaun Nasoin Sudeste Aziátiku (ASEAN) iha loron 26 fulan-outubru tinan 2025.
Matadalan mídia nian, iha lian Inglés no tétum, fó ba jornalista sira informasaun esensiál, faktus importantes, rekursus multimedia no detalle lojístiku sira hodi halo kobertura ba Timor-Leste nia entrada formál nu’udar Estadu-Membru ASEAN ba dala 11 durante Simeira ASEAN ba dala 47 iha Kuala Lumpur, Malázia.
Matadalan mídia ida-ne’e dezenvolve espesifikamente atu garante katak jornalista sira – tantu sira ne’ebé sede iha Timor-Leste, ka sira ne’ebé halo reportajen iha fatin ne’ebé de’it iha mundu, no partikularmente halo kobertura ba simeira iha Malázia, iha asesu ba informasaun ne’ebé loos, komprensivu kona-ba ami-nia jornada iha ASEAN no saida mak adezaun ida-ne’e signifika ba ami-nia povu no rejiaun.
Matadalan mídia nian inklui informasaun kona-ba Timor-Leste nia perkursu tinan 14, hahú hosi kandidatura inisiál iha 2011 to’o adezaun plena, no mós importánsia ekonómika no diplomátika hosi adezaun ba ASEAN.
Governu subliña importánsia hosi kobertura mídia ne’ebé efetivu durante marku istóriku ida-ne’e: “Liuhusi rekursu ida-ne’e, ami hakarak ekipa jornalista sira ho ferramenta sira ne’ebé presiza atu hato’o ho loloos signifikadu adezaun ba ASEAN ba sidadaun millaun 1,3 Timor-Leste nian, no mós ba ami-nia futuru nu’udar parte ida hosi rejiaun ida ho ema liu millaun 680. Ida-ne’e nu’udar istória ida kona-ba perseveransa, parseria no podér kooperasaun rejionál”.
Adezaun ba ASEAN sei fó asesu ba Timor-Leste ba rejiaun ekonómika ida ne’ebé dinámiku liu iha mundu, ho PIB kombinadu liu dolar biliaun 3.8, hodi loke oportunidade sira ne’ebé laiha presedente ba fasilitasaun komérsiu, fluksu investimentu no integrasaun iha kadeia valór rejionál sira, no mós aprofunda kooperasaun diplomátika no relasaun entre povu.
Enkuantu ami prepara ba loron 26 fulan-outubru, Governu Timor-Leste konvida jornalista sira husi mundu tomak atu utiliza matadalan ida-ne’e no hamutuk ho ita hodi dokumenta momentu istóriku ida-ne’e. “Hamutuk, Ita Hamriik (Together, We Rise) – no ami hakarak mundu atu komprende saida maka ida-ne’e signifika ba nasaun joven liu iha Sudeste Aziátiku.”
~
Kona-ba jornada Timor-Leste nian iha ASEAN
Timor-Leste restaura ninia independénsia iha tinan 2002, aplika ba adezaun iha tinan 2011 no hetan estatutu observadór ASEAN nian iha tinan 2022. Nasaun ne’e ofisialmente sei sai nu’udar Estadu-Membru ba dala 11 durante Simeira ASEAN ba dala 47, ne’ebé sei hala’o iha loron 26 fulan-outubru 2025, iha Kuala Lumpur, Malázia.
Kona-ba ASEAN
Harii iha tinan 1967, Asosiasaun Nasoins Sudeste Aziátiku (ASEAN) agora daudaun kompostu hosi Estadu-Membru 10: Brunei, Kamboja, Indonézia, Laos, Malázia, Myanmar, Filipinas, Singapura, Tailándia, no Vietname. Ho adezaun Timor-Leste nian, ASEAN sei iha membru na’in-11, ne’ebé reprezenta rejiaun ekonómiku ida ne’ebé dinámiku liu iha mundu.