Banku Aziátiku Dezenvolvimentu (ADB, sigla iha lian Inglés) prevee katak ekonomia Timor-Leste nian sei mantén “ritmu kreximentu ida ne’ebé sólidu” apoia hosi “prokura doméstika ida ne’ebé makaas” no hosi “ambiente ho inflasaun ida ne’ebé ki’ik”, tuir Asian Development Outlook (ADO), ne’ebé fó sai iha loron 30 fulan-setembru tinan 2025.
Relatóriu ne’e projeta kreximentu ekonómiku 3,8% iha tinan 2025 no 3,4% iha tinan 2026, hodi reflete dezempeñu pozitivu ne’ebé rejista iha tinan 2024, bainhira país ne’e atinje kreximentu preliminár ho 4,1%, aas liu fali ne’ebé prevee. Tuir ADB, “Timor-Leste nia perspetiva ekonómika ba tempu badak estavel nafatin, hetan apoiu hosi prokura doméstika ida ne’ebé makaas”.
Organizasaun ne’e destaka katak “hadi’a ezekusaun orsamentál, kreximentu kréditu ne’ebé sustentavel iha setór bankáriu no fluksu remesas (haruka osan mai Timor-Leste) ne’ebé estavel sei kontinua apoia kreximentu ekonómiku, ne’ebé hetan apoiu hosi ambiente inflasaun ne’ebé ki’ik”. “Prevee katak inflasaun ne’e kontinua ki’ik, ho média 1,2% iha tinan 2025 no 1,9% iha tinan 2026, ne’ebé revizaun ba valor ne’e tun kompara estimativa anteriór ho 2,9% no 2,6%, ida-idak, tanba folin hosi ai-han no presaun ba presu beins no servisus tun”.
Stefania Dina, Diretora ADB ba Timor-Leste, hateten katak “Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN iha fulan-outubru tinan 2025 sei sai momentu importante ida, ne’ebé sei hametin konfiansa no impulsiona kreximentu ekonómiku sustentável ba tempu naruk, liuhosi kria oportunidade foun iha komérsiu, investimentu no dezenvolvimentu setór privadu”.
Perspetiva ne’ebé aprezenta hosi ADB, maske ki’ik liu uitoan, tuir projesaun sira hosi Governu Timor-Leste, ne’ebé, iha proposta Orsamentu Jerál Estadu nian ba tinan 2026, ne’ebé agora daudaun Parlamentu Nasionál halo apresiasaun, kalkula kreximentu PIB naun-petrolíferu hosi 4,5% iha tinan 2025 no iha tinan 2026.
Tuir perspetiva governu nian, kreximentu ne’e sei impulsiona hosi expansaun kontínua iha setór privadu, ezekusaun hosi gastus públikus ne’ebé di’ak liu no konsumu uma-kain nian ne’ebé makaas liu, ne’ebé relasiona ho aumentu hosi despeza públika iha beins no servisus, ezekusaun di’ak liu hosi investimentus, no dinamizasaun hosi setór privadu, ne’ebé reforsa hosi Timor-Leste nia adezaun ba ASEAN no asesu ne’ebé alargadu ba kréditu.
Proposta orsamentál, ho tema “Investe iha Transformasaun Nasionál, Integrasaun Rejionál no Dezenvolvimentu Inkluzivu”, aprezenta orsamentu totál konsolidadu ida hamutuk dolar amerikanu biliaun 2,291 ba tinan 2026.
Nune’e, tantu ADB no Governu nia previzaun sira hatudu ba trajetória kreximentu ida ne’ebé estavel no sustentável, ne’ebé hetan apoiu hosi jestaun ida ne’ebé prudente ba finansas públikas, rekuperasaun atividade ekonómika no integrasaun rejionál, fatór sira ne’e sei reforsa konfiansa no sei kria oportunidades foun dezenvolvimentu nian ba Timor-Leste.