Iha edisaun ba dala 14 hosi programa “Página do Governo” konta ho partisipasaun hosi Ministru Petróleu no Rekursus Minerais, Francisco Monteiro, ne’ebé aborda vizaun estratéjika Governu nian ba dezenvolvimentu sustentável hosi setór petróleu no rekursus minerais, progresu hosi negosiasaun sira kona-ba Greater Sunrise, implementasaun hosi projetu Tasi Mane no planu ba diversifikasaun ekonómika liuhosi industrializasaun no esplorasaun mineira.
Ministru esplika katak “vizaun jerál ba setór ne’e define ona hosi Governu Konstitusionál IX” no hanesan ho saida maka define ona iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál 2011-2030”. Nia subliña liután katak objetivu mak atu transforma “atividade sira ne’ebé mak esensialmente estrativa ba faze foun ida industrializasaun nian iha ita-nia rain”, hodi nune’e “kontribui ba kriasaun empregu no atinje impaktu sosioekonómiku ne’ebé maka boot liu”.
Kona-ba projetu Greater Sunrise, Francisco Monteiro afirma katak “negosiasaun téknika, komersiál no legál” hala’o simultáneamente, ho Timor-Leste, Austrália no empreza konsórsiu sira—Woodside, Timor GAP no Osaka Gas—serbisu hamutuk hodi “kompleta enkuadramentu legál no kontratuál ne’ebé sei permite dezenvolvimentu kampu nian”. Nia hatutan tan katak estudu konsetuál, ne’ebé konklui ona iha fulan-novembru tinan kotuk, hatudu katak “konstrusaun hosi gazodutu no fábrika Gás Naturál Likefeitu (GNL) iha Natarbora la’ós de’it téknikamente viavel, maibé mós komersialmente vantajozu tebes ba parte interesada sira hotu”.
Kona-ba projetu Tasi Mane, governante ne’e subliña katak ninia implementasaun nu’udar parte esensiál ida hosi “vizaun globál ba industrializasaun setór ida-ne’e nian”, hodi serve hanesan “fasilitadór ida” atu “insentiva investidór sira”.
Bainhira husu kona-ba dezafiu sira ne’ebé iha, Ministru rekoñese katak iha limitasaun sira, maibé garante katak “la’ós dezafiu ida ne’ebé laiha limite ka ne’ebé ita labele ultrapasa”. Kona-ba falta rekursus umanus iha setór ne’e, Francisco Monteiro afirma katak “dezenvolve hela planu ida ne’ebé abranjente tebes, ne’ebé aborda la’ós de’it preparasaun hosi joven sira no enjeñeiru tékniku sira ne’ebé envolve iha prosesu konstrusaun nian iha tinan lima ka neen oinmai, maibé mós depois faze konstrusaun nian, atu ita iha rekursus umanus ne’ebé preparadu ba faze operasaun no manutensaun nian”.
Kona-ba Bayu-Undan, governante revela katak Ministériu, hamutuk ho parseiru sira, halo hela esforsu “hodi haree oinsá ita bele kontinua esplora rezerva ka rekursu sira ne’ebé mak eziste nafatin no sei boot hela”. “Kompara ho produsaun ne’ebé realiza ona, iha nafatin kuaze katoluk ida hodi esplora”, nia informa, hodi subliña katak potensiál inklui kampu Chudditch no sira seluk, nune’e mós konversa sira ne’ebé hala’o daudaun ba projetu Kaptura no Armazenamentu Karbonu nian iha Bayu-Undan.
Francisco Monteiro destaka mós intensifikasaun hosi prospesaun no esplorasaun ba minerais hanesan manganés, cobre (riti), kalkáriu no osan-mean iha munisípiu sira nasaun nian, hodi subliña katak “atividade sira-ne’e iha potensiál maka’as hodi kria empregu no kontribui ba rendimentu Estadu nian”.
Ministru mensiona mós kona-ba akordu ne’ebé asina ona iha fulan-fevereiru entre ENI no Timor GAP ba esplorasaun bloku foun ne’ebé lokaliza entre Greater Sunrise no Bayu-Undan, no mós dezenvolvimentu kampu Kuda-Tasi Zahal, ho produsaun ne’ebé hein atu hahú iha tinan 2027–2028.
Husi perspetiva longu prazu nian, Francisco Monteiro afirma katak setór petróleu no minerais sei kontinua sai kontribuinte importante ida ba dezenvolvimentu ekonómiku nasionál no subliña katak “esforsu boot sira industrializasaun nian ne’ebé hala’o daudaun sei serve atu garante katak setór rua petróleu no minerais kontinua fó kontribuisaun pozitiva sira, liuhosi kriasaun empregu, benefísius ekonómikus no fontes rendimentu nian ba Estadu, ne’ebé sei kontinua sai signifikativu iha tinan 10 to’o tinan 20 oinmai.”
Programa “Página do Governo” hanesan inisiativa ida hosi Gabinete Portavós Governu nian, ne’ebé lidera hosi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Agio Pereira, iha parseria ho RTTL, mídia nasionál no plataforma dijitál sira. Ho objetivu atu hametin transparénsia governamentál no garante asesu populasaun nian ba informasaun kona-ba asaun no desizaun prinsipál sira Ezekutivu nian. Programa ne’e konta ho Nélia Chaves nu’udar aprezentadora no Ika Moniz nu’udar produtora ezekutiva. Apoiu tékniku fornese hosi ekipa mídia Prezidénsia Konsellu Ministrus nian, hosi Gabinete Primeiru-Ministru, no hosi gabinete membru Governu ne’ebé hetan entrevista.
Portavós Governu, Ministru Agio Pereira, reafirma katak programa “Página do Governo” hanesan instrumentu importante ida hodi promove prestasaun kontas no diálogu entre ezekutivu no sidadaun sira.
Governu konvida populasaun tomak atu akompaña edisaun “Página do Governo” ida-ne’e, ne’ebé sei fó sai iha sesta-feira, loron 17 fulan-outubru, tuku 8:00 kalan, iha RTTL no iha rede sosiál sira, hodi reforsa kompromisu atu harii sosiedade ida ne’ebé informadu, partisipativa no komprometidu liu ba dezenvolvimentu nasionál.
▶️ Klik iha ne’e atu haree epizódiu sira hotu iha Youtube
“Página do Governo”