……………………………………………………………………………………………………………
Loron 14 fulan-outubru tinan 2025
Komunikadu Imprensa
Governu Konstitusionál IX, ne’ebé lidera husi Primeiru-Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, asume ona dezde simu pose kompromisu ba governasaun ida ne’ebé bazeia ba transparénsia, responsabilizasaun no jestaun públika ne’ebé di’ak, hodi lori país ne’e ba prosesu transformasaun estruturál hafoin tinan balun estagnasaun ekonómika no diminuisaun iha investimentu públiku. Ezekutivu ne’e define hanesan prioridade ida hodi restaura prinsípiu governasaun ne’ebé di’ak, hadi’a irregularidade sira ne’ebé husik hela hosi governu anteriór no harii fila-fali sistema jestaun finanseira no administrativa ne’ebé kompromete tiha ona.
Ho vizaun ida ne’ebé foka ba konsolidasaun institusionál no hametin Estadu Direitu Demokrátiku, Governu promove hela reformas ne’ebé inklui setór esensiál hotu-hotu ba dezenvolvimentu nasionál. Reforma sira-ne’e bazeia ba hametin instituisaun públika, hametin finansas Estadu nian, justisa, modernizasaun ba Administrasaun Públika, reativasaun investimentu públiku no rekuperasaun konfiansa hosi sidadaun sira ba estrutura Estadu nian. Atuasaun governamentál ne’e hatudu hela polítika korresaun, rekonstrusaun no planeamentu nian ida, ho objetivu atu hetan rezultadu konkretu no sustentável.
Hala’o hela reforma boot ida ba administrasaun públika ne’ebé, hamutuk ho auditoria ne’ebé hala’o ona, ho objetivu atu hametin integridade, efisiénsia, meritokrasia no responsabilizasaun, atu nune’e bele garante katak Estadu serbí sidadaun sira ho prosimidade no transparénsia. Iha tempu hanesan, Ezekutivu ne’e promove hela modernizasaun infraestrutura liuhosi projetu estratéjiku reabilitasaun estrada no ponte, habelar rede elétrika no hadi’a kondisaun abastesimentu bee no drenajen, tuir planu desentralizasaun administrativa ida ne’ebé ho objetivu atu hametin autonomia no kapasidade jestaun hosi munisípiu sira. Asaun sira-ne’e halo parte iha vizaun ida kona-ba dezenvolvimentu ekilibradu ne’ebé buka atu liga territóriu sira no kria oportunidade iha rejiaun hotu-hotu iha país ne’e.
Iha planu ekonómiku, Governu serbisu hela atu diversifika no dinamiza setór produtivu, ho inisiativa sira ne’ebé dezeña atu estimula investimentu estranjeiru no dezenvolve setór privadu nasionál, atu nune’e bele hamenus dependénsia ba petróleu no hametin papél setór privadu nian iha ekonomia. Promosaun investimentu internu no esternu, integrasaun iha merkadu rejionál sira no preparasaun hodi sai membru plenu direitu ba ASEAN reprezenta siklu foun modernizasaun ekonómika no insersaun estratéjika Timor-Leste nian iha espasu rejionál no globál.
Investe iha kapitál umanu no moris-di’ak sosiál mós sai hanesan prioridade ida. Governu serbisu hela atu hadi’a kualidade edukasaun liuhosi hametin kompeténsia no sistema rekrutamentu ba profesór sira, halo revizaun ba kurríkulu no hadi’a infraestrutura eskola nian. Iha setór saúde, implementa hela medida sira hodi habelar asesu ba servisus públikus no hametin protesaun sosiál ba família vulneravel sira. Inisiativa sira-ne’e, asosia ho valorizasaun ba kombatente libertasaun nasionál no promosaun ba igualdade jéneru, reflete konviksaun katak dezenvolvimentu sustentável bele hetan de’it ho justisa sosiál no inkluzaun.
Ho determinasaun hanesan ne’ebé orienta reforma estruturál boot sira, Governu hatudu hela korajen no rapidés hodi hatán ba dezafiu sira ne’ebé mosu, hodi atua ho firmeza bainhira de’it integridade Estadu Direitu Demokrátiku nian ezije ida-ne’e. Postura ida-ne’e hatudu governasaun responsavel, ne’ebé enfrenta problema sira ho transparénsia no determinasaun, hodi garante katak interese públiku no legalidade aas liu interese sira seluk. Hametin instituisaun sira, dixiplina administrativa no respeitu ba lei sai nu’udar pilár fundamentál ba asaun ida-ne’e, ne’ebé ho objetivu atu proteje Estadu no konsolida sidadaun sira-nia konfiansa iha ninia instituisaun sira. Integridade, komprende nu’udar prinsípiu morál no instrumentu efikásia, sai mós baze ba kredibilidade Governu hamutuk ho parseiru internasionál no konfiansa povu timoroan nian iha ninia instituisaun sira.
Rezultadus husi esforsu ida-ne’e ita bele haree ona. Reforma estruturál sira ne’ebé la’o daudaun, relansamentu investimentu públiku no rekuperasaun konfiansa internasionál nian lori fali mai kreximentu ekonómiku, ne’ebé rekoñese hosi instituisaun finanseira internasionál sira. Progresu ida-ne’e reflete impaktu husi lideransa ida ne’ebé kombina esperiénsia, vizaun estratéjika no kompromisu ba interese nasionál.
Foin lalais ne’e, Fundu Monetáriu Internasionál destaka “progresu notavel ne’ebé alkansa ona dezde independénsia” no elojia “Timor-Leste nia esforsu sira ba integrasaun ekonómika rejionál no globál ne’ebé boot liu, liuhosi adezaun ba Organizasaun Mundiál Komérsiu no adezaun iha futuru ba ASEAN — inisiativa sira ne’ebé sei hasa’e kreximentu no reforsa ajenda reformas Governu nian.” FMI elojia mós “progresu ne’ebé hetan ona iha reforma setór finanseiru nian ne’ebé promove hosi Governu (…) ho nia implementasaun sei favorese dezenvolvimentu ba setór privadu”.
Governu IX hatudu hela katak bele ukun ho integridade, hadi’a problema pasadu nian no enfrenta dezafiu prezente hodi prepara ba futuru, ho korajen no determinasaun, liuhusi polítika sira ne’ebé tau hamutuk rigor iha jestaun rekursus públikus ho ambisaun atu harii nasaun ida ne’ebé modernu, prósperu no moral di’ak.
Hanesan Primeiru-Ministru rasik temi iha aprezentasaun Programa Governu nian, ne’e nu’udar responsabilidade komún husi hotu-hotu “Ezekutivu ida ne’ebé kualifikadu no esperiente, ne’ebé hakarak restaura regra ba governasaun ne’ebé di’ak, transparénsia, efisiénsia no efikásia, atu nune’e ita HOTU hakarak Timor-Leste hanesan ne’ebé ita mehi durante tinan barak luta nian ne’ebé difisil”.
Iha ninia diskursu simu posse nian, Kay Rala Xanana Gusmão afirma katak prátika governu nian sei “orienta hosi prinsípiu governasaun di’ak, inkluzaun no prinsípiu katak ema hotu tenke hakru’uk ba lei”, hodi rekoñese mós, iha aprezentasaun Programa Governu nian, katak “dalan ba oin nakonu ho dezafiu sira. Dezafiu sira ne’ebé ita tenke hasoru ho responsabilidade. Ida-ne’e maka programa ida ne’ebé ezije determinasaun boot, perseveransa no onestidade, tanba dalaruma fasil liu atu hahú fali duké atu hadi’a prosesus no sistemas, vísiu sira no toman sira ne’ebé nia abut metin loos ona. Maibé só nune’e mak ita bele fila fali ba dalan progresu nian ne’ebé loos”.
Iha loron balun molok adezaun plena ba ASEAN, Timor-Leste aprezenta-an nu’udar país ida ne’ebé estavel no iha hela transformasaun, ho instituisaun sira ne’ebé iha hela konsolidasaun no Governu ida ne’ebé dudu dezenvolvimentu ho responsabilidade no koerénsia. Iha Kay Rala Xanana Gusmão nia lideransa, país ne’e hahú fali nia dalan progresu nian, hodi reafirma valór sira ne’ebé sai baze ba ninia independénsia: dignidade, korajen no kompromisu ba lia-loos no ba bein-komún. REMATA