Sorumutu Konsellu Ministrus loron 1 fulan-outubru tinan 2025
Prezidénsia Konsellu Ministrus
Portavós Governu Timor-Leste
IX Governu Konstitusionál
...........................................................................................................................
Komunikadu Imprensa
Sorumutu Konsellu Ministrus loron 1 fulan-outubru tinan 2025
Konsellu Ministrus hala’o sorumutu iha Palásiu Governu, Dili, no aprova projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Gil da Costa Monteiro “Oan Soru,” ne’ebé ho objetivu atu fó apoiu finanseiru dala ida de’it ba membru família (inan-aman ka maun-alin) hosi Martir sira Libertasaun Nasionál nian ne’ebé la husik hela erdeirus tuir prevee ona iha n. 1, artigu 27.º husi Estatutu Kombatentes Libertasaun Nasionál.
Diploma ne’e estabelese montante benefísiu nian ho dolar amerikanu 10.000, atu fó ba inan-aman sira ka, bainhira sira laiha, ba maun-alin sira hosi Martir sira Libertasaun Nasionál nian. Objetivu mak atu rekoñese no valoriza sakrifísiu husi sira ne’ebé fó sira-nia vida ba independénsia Timor-Leste, hodi garante justisa sosiál ba sira-nia membru família besik ne’ebé esklui husi pensaun ne’ebé prevee iha Estatutu Kombatentes nian.
Pedidu ba apoiu tenke aprezenta formalmente ba Ministériu Asuntus Kombatentes Libertasaun Nasionál, iha koordenasaun ho Konsellu Kombatentes Libertasaun Nasionál, hodi hatama pedidu no dokumentasaun ne’ebé presiza. Pagamentu sei halo liuhosi transferénsia bankária diretamente ba konta benefisiáriu nian.
Apoiu finanseiru dala ida de’it ne’e labele tau hamutuk ho pensaun sira seluk ne’ebé atribui tuir Estatutu Kombatentes Libertasaun Nasionál, no karik iha benefisiáriu liu ida, montante ne’e sei fahe hanesan.
******
Aprova mós Projetu Dekretu-Lei, ne’ebé aprezenta husi Vise-Ministra Solidariedade Sosiál no Inkluzaun, Céu Brites, relasiona ho rejime jurídiku protesaun sosiál bainhira moras iha ámbitu rejime kontributivu seguransa sosiál.
Diploma ne’e kria subsídiu moras nian, hodi garante traballadór sira ne'ebé rejista iha rejime kontributivu iha direitu ba benefísiu garantia sosiál ida ne'ebé substitui parsialmente rendimentu ne'ebé lakon iha kazu inkapasidade temporáriu ba serbisu. Medida ne'e hakarak atu hametin protesaun sosiál iha situasaun sira moras nian, hamenus dezigualdades entre setór públiku no privadu sira, no mós evita kustu adisionál sira ba entidade empregadór sira, hodi prevene risku hosi aumentu dezempregu.
Subsídiu moras nian ne’e sei atribui tuir rekerimentu, bazeia ba sertifikasaun médika ne'ebé fó sai hosi Servisu Nasionál Saúde, no nia valór sei korresponde ba persentajen ida hosi saláriu referénsia nian, hosi 60% to'o 80% depende ba durasaun inkapasidade nian. Períodu másimu subsídiu nian maka loron 120, no bele extende to'o loron 365 iha kazu sira moras grave nian ne'ebé komprovada.
Ho aprovasaun hosi diploma ida-ne’e, Governu hakat tan pasu ida iha prosesu habelar neineik rejime kontributivu seguransa sosiál nian, hodi kumpre Konstituisaun no kompromisu sira ne’ebé halo ona iha Programa Governu Konstitusionál IX no Estratéjia Nasionál Protesaun Sosiál.
*****
Konsellu Ministrus aprova Projetu Rezolusaun Governu ne’ebé aprezenta hosi Ministru Defeza, Donaciano do Rosário Gomes, ne’ebé kria Gabinete Interministeriál Jestaun Krize.
Órgaun foun ne’e sei responsavel ba koordenasaun no definisaun termu sira kooperasaun interministeriál nian iha situasaun risku grave ka ameasa ba seguransa nasionál, atu nune’e bele salvaguarda orden, seguransa no trankuilidade públika, nune’e mós garante atuasaun konjunta no koordenada husi Forsa Defeza, Forsa no Servisu Seguransa, no mós ajente sira Protesaun Sivíl nian.
Gabinete Interministeriál Jestaun Krize sei prezide hosi Primeiru-Ministru no sei kompostu hosi Vise-Primeiru-Ministru sira, Ministru Defeza, Ministru Interiór, Ministru Justisa, Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun, Ministra Finansas no Ministru Administrasaun Estatál, no mós Xefe Estadu-Maiór Jenerál F-FDTL, Komandante Jerál PNTL no Diretór-Jerál Servisu Nasionál Intelijénsia Estratéjika nian.
Iha situasaun ne’ebé estraordinária no urjente, funsionamentu Gabinete ne’e sei asegura hosi Ministru Defeza no Ministru Interiór. Bainhira de’it presiza, membru Governu na’in-rua ne’e sei responsabiliza hodi propoin forma sira koordenasaun interministeriál nian no garante koordenasaun medida, planu no operasaun sira ne’ebé ho objetivu atu salvaguarda seguransa interna, ho operasionalizasaun forsa tarefa konjunta ne'ebé estabelese ona. Rezolusaun ida-ne'e sei tama iha vigór iha loron ne’ebé hafoin nia publikasaun no sei vigora nafatin to'o loron 6 fulan-janeiru tinan 2026.
*****
Ikusliu, Konsellu Ministrus aprova ona projetu Rezolusaun Governu, ne’ebé aprezenta hosi Ministru Prezidénsia Konsellu Ministrus, Agio Pereira, ne’ebé determina kanselamentu lisensas ne’ebé fó ba operasaun jogus no apostas online.
Rezolusaun Governu ida-ne’e mós determina kanselamentu prosedimentu lisensiamentu sira ne’ebé la’o hela no bandu lisensa foun sira ba tipu atividade ida-ne’e, haree ba risku sira ne’ebé identifika ona ba nasaun nia seguransa, estabilidade sosiál, integridade ekonómika no reputasaun internasionál. Ministru tutela, hamutuk ho forsa seguransa sira, sei tau matan ba implementasaun medida sira ne’ebé aprova ona hosi Rezolusaun Governu ida-ne’e.
Diploma ne’e mós estabelese revizaun ba lejizlasaun aplikavel, liuliu Dekretu-Lei n. 6/2016, loron 20 fulan-abríl, ne’ebé regula setór ne’e. REMATA